{"id":1547,"date":"2011-05-24T09:58:27","date_gmt":"2011-05-24T09:58:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=1547"},"modified":"2011-05-25T06:17:42","modified_gmt":"2011-05-25T06:17:42","slug":"osnovno-o-samerhillu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=1547","title":{"rendered":"Osnovno o Samerhillu"},"content":{"rendered":"<p>\u00a0Samerhill je progresivna, koedukativna \u0161kola sa internatom. Osniva\u010d ove \u0161kole je Neill. \u0160kola je osnovana 1921. godine i Neill za nju ka\u017ee da je slobodna \u0161to ne zna\u010di da nije osnovona od strane dr\u017eave. Ovu slobodu Neill opisuje kao li\u010dnu slobodu dece pod \u0160kolskim krovom.. Samerhill je na prvom mestu \u0161kola koja pru\u017ea mogu\u0107nost deci da otkriju sebe, razumeju sopstveni identitet i otkriju sopstvena interesovanja pod okriljem samoupravljanja i u demokratskoj sredini.<br \/>\nPostoje dve karakteristike \u0160kole za koje ve\u0107ina ljudi smatra da su zaista neobi\u010dne. Predavanje nisu obavezna i izbor je samog u\u010denika da li \u0107e i kojim predavanjima prisustvovati. Naravno predavanja i profesori su dostupni u rasporedu predvi\u0111enim periodima. Ova neuobi\u010dajena praksa koju Samerhill sprovodi daje deci mogu\u0107nost da biraju svoj put pritom pronalaze\u0107i sopstvena interesovanja, motivaciju i identitet.<br \/>\nMnogi ljudi predpostavljaju da ni jedno dete nikada nebi prisustvovalo predavanjima a da na to nije prisiljeno. U Samerhilu se retko de\u0161ava da dete ne prati ni jedno predavanje. Posle po\u010detnog \u201c\u0161oka\u201d koji sloboda pru\u017ea, deca se ubrzo \u201chlade\u201d i po\u010dinju usmeravati svoja interesovanja.<br \/>\nDruga neobi\u010dna karakteristika Samerhilla su \u0161kolski sastanci na kojima se kreiraju ili menjaju zakoni \u0160kole. Ovi zakoni predstavljaju pravila \u0161kole koja se izgla\u0161avaju ve\u0107inom u\u010desnika sastanka. U\u010desnici mogu biti u\u010denici i osoblje \u0161kole. Jedni i drugi imaju jednako pravo glasa i vrednost glasa.<br \/>\nDve navedene karakteristike Samerhilla su centralne ali se u njima ne sagledava esencijalni deo prirode \u0161kole. Bespotrebnost tako re\u0107i ili opisi tipa \u201c\u0161kola u kojoj deca rade \u0161ta god \u017eele\u201d prosto ne odgovaraju stvarnosti. Ono \u0161to se navedenim opaskama ne uzima kao predmet razmatranja je da Samerhil pedstavlja zajednucu. Ve\u0107ina od sto \u010dlanova zajednice su deca te je podu\u010davanje sastavni deo Samerhila, ali ne i najva\u017eniji. Najva\u017eniji deo je kreiranje i odr\u017eavanje sredine u kojoj svi \u010dlanovi zajednice mogu da koegzistiraju u harmoniji i skladnim odnosima zadrzavaju\u0107i svoju li\u010dnu slobodu.<br \/>\nAtmosfera (klima) koja se u zajednici javlja je veoma dobra. Da bi \u010ditava ideja opstala ona mora biti takva. Kada god \u0161to ljudi \u017eivi u odra\u0111enoj blizini i pritom im se putevi i \u017eivoti prepli\u0107u oko pola godine da bi opstali moraju stvarati neraskidive socijalne veze i odnose. Samerhil ih uslovljava na to samom \u010dinjenicom da svi predstavljaju jednake \u010dlanove zajednice. Svi su identi\u010dno tretirani kao \u010dlanovi \u0161kole \u2013 u\u010ditelji, starija deca, mla\u0111a deca \u2013 \u0161to uti\u010de na njihovu me\u0111usobnu interakciju. Sama ta jednakost stvara svest u svakom od njih da ne mogu opstati u hijararhiji ve\u0107 samo u prijateljskim odnosima i obave\u0161teno\u0161\u0107u.<br \/>\nOno \u0161to \u0107ini njihovu jednakost realnom a ne samo retori\u010dkom su sastanci. Svi znaju da na primer \u010dlan osoblja \u0161kole ne mo\u017ee sprovesti sankciju protiv u\u010denika i obrnuto. U\u010ditelj mo\u017ee predstaviti slu\u010daj protiv u\u010denika ali sama odluka ne zavisi od relativnog statusa u\u010denika. Ovde svi imaju isti tretman i status.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Samerhill je progresivna, koedukativna \u0161kola sa internatom&#8230; <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":19,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[138,159,137,4],"tags":[427,11],"class_list":["post-1547","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-b-vujasin","category-d-stojanovic","category-pedagoske-teorije","category-studenti","tag-pedagogija","tag-studenti-2","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1547"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1547\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1692,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1547\/revisions\/1692"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}