{"id":1612,"date":"2011-05-25T06:31:30","date_gmt":"2011-05-25T06:31:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=1612"},"modified":"2011-05-25T06:31:30","modified_gmt":"2011-05-25T06:31:30","slug":"sta-pokrece-mlade-ljude-i-vodi-ih-u-zlocin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=1612","title":{"rendered":"\u0160ta pokre\u0107e mlade ljude i vodi ih u zlo\u010din?"},"content":{"rendered":"<blockquote>\n<p style=\"text-align: left;\">Iako polazimo od toga da se glavni uzroci moraju tra\u017eiti u porodici, ne mo\u017eemo okretati glavu od \u010dinjenice da su i dru\u0161tvo i dr\u017eava odgovorni za razvoj i porast <a href=\"http:\/\/www.mojaskola.me\/os-zarija-vujosevic\/home\/delikvencija\" target=\"_blank\">maloletni\u010dke delinkvencije<\/a>. Psiholo\u0161ki profil maloletnih delinkvenata je razli\u010dit. Oni poti\u010du kako iz siroma\u0161nih porodica, tako i iz bogatih. U siroma\u0161nim porodicama problem je \u0161to roditelji nemaju vremena da vode ra\u010duna o svojoj deci, brinu\u0107i o tome kako \u0107e pre\u017eiveti sutra. Te\u0161ka ekonomska i finansijska situacija i nema\u0161tina glavni su uzroci vaspitne zapu\u0161tenosti ove dece. Sli\u010dna je situacija i u bogatim porodicama, bar kad je u pitanju li\u0161enost mladih vaspitne brige.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\"><a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/delikventi1_tif.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-1625\" src=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/delikventi1_tif-150x139.jpg\" alt=\"\" width=\"127\" height=\"117\" \/><\/a><\/p>\n<p>Tako\u0111e, deca provode dosta vremena u gledanju televizijskih programa, tako da, \u017eeleli mi to ili ne, pojedine scene ostaju u njihovoj podsvesti. Gledanje vestern filmova, trilera i \u010ditanje krimi \u2013 romana, onoga \u0161to se nekada zvalo \u0161und, izaziva u mladima potrebu opona\u0161anja junaka iz filmova i romana. Nemali je broj slu\u010dajeva nastanka bandi sa imenima i radnjama koja su istovetna sa imenima i radnjama pomenutih filmova. Nabavljanje kostima i opreme koje bi im poslu\u017eilo za \u0161to verniju kopiju filma, povla\u010di za sobom plja\u010dkanje sopstvene ili pordice iz susedstva. Nije isklju\u010deno ni razbojni\u010dko pona\u0161anje kako bi se ostvario \u017eeljeni cilj. Ta ista deca, u svojoj igri koriste pravo oru\u017eje, te uvek ima povre\u0111enih i ranjenih. Njihovo opravdanje za takve postupke jeste da se to isto desilo na filmu, oni su videli.<br \/>\nNaravno, televizija je tek sekundarni \u010dinilac u razvoju kriminalisti\u010dke svesti kod maloletnika. Primarni mogu biti dezorganizovana, rastrojena porodica ili pak geneti\u010dke predispozicije. Me\u0111utim, zasluge medija se ne mogu iskju\u010diti niti zanemariti. Upravo iz tog razloga, medijski sadr\u017eaj se treba preispitati, jer kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, mediji imaju eti\u010dku i moralnu odgovornost prema svojoj publici, ma kakva ona bila i ma kojoj starosnoj grupi pripadala.<br \/>\nNau\u010dno je dokazano da deca koja \u017eive u sredinama (podru\u010djima) sa izra\u017eenom stopom nasilja, vi\u0161e i \u010de\u0161\u0107e potpadaju pod negativne uticaje kriminalisti\u010dkih filmova i \u0161und- literature, negoli deca iz sredine sa manjom stopom kriminaliteta. Tako dolazimo do zaklju\u010dka da, pored porodice sa patolo\u0161kim problemima, veliki uticaj na kriminalnu svest kod dece ima i neorganizovana sredina. Istra\u017eivanjima koja su vr\u0161ena kao priprema za ovaj rad, do\u0161lo se do saznanja o uticajima koje masovna kultura ima na maloletni\u010dku delinkvenciju i u\u010dinjen je poku\u0161aj da se objasne bar neka pitanja vezana za taj goru\u0107i problem u dru\u0161tvu i iznesu negativni uticaji koje masovna kultura ima na omladinu.<br \/>\nIzli\u0161no je govoriti da je ova problematika samo pribli\u017eno dotaknuta, jer predstavlja izuzetno slo\u017een problem o kojem mnogi psiholozi, sociolozi, pedagozi i drugi nau\u010dnici i danas diskutuju. <a href=\"http:\/\/www.stetoskop.info\/Uticaj-medija-na-maloletnicku-delikvenciju-u-Srbiji-4663-s1-content.htm\" target=\"_blank\">Odgovori na jo\u0161 mnoga pitanja!<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\"><a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/delikventi.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-1635\" src=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/delikventi-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">\u00a0<\/p>\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"\n<p style=\"text-align: left;\">Iako polazimo od toga da se glavni uzroci moraju tra\u017eiti u porodici, ne mo\u017eemo okretati glavu od \u010dinjenice da su i dru\u0161tvo i dr\u017eava odgovorni za razvoj i porast maloletni\u010dke delinkvencije. Psiholo\u0161ki profil maloletnih delinkvenata je razli\u010dit. Oni poti\u010du kako iz siroma\u0161nih porodica, tako i iz bogatih. U siroma\u0161nim porodicama problem je <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":19,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[159,160,5,9,4,6],"tags":[95,64,60],"class_list":["post-1612","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-d-stojanovic","category-delikvencija","category-predmeti","category-racunariuvoradu","category-studenti","category-teme","tag-depresija","tag-hiperaktivnost","tag-zlostavljanje","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1612"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1651,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1612\/revisions\/1651"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}