{"id":2483,"date":"2011-05-30T21:59:20","date_gmt":"2011-05-30T21:59:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=2483"},"modified":"2011-05-30T21:59:20","modified_gmt":"2011-05-30T21:59:20","slug":"decji-razvoj-kroz-crtez","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=2483","title":{"rendered":"De\u010dji razvoj kroz crte\u017e"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Najslobodniji, najspontaniji i najkomunikativniji na\u010din izra\u017eavanja kod dece predstavlja crte\u017e. Zastupljen je na svakom mestu, u svako vreme, i predstavlja lepotu, zadovoljstvo, igru i radost detetovog izra\u017eavanja. Sa crte\u017eom ono napreduje u rastu i razvoju, spoznaje i saznaje svet oko sebe, razvija svest o sebi, svom postojanju i svom neposrednom okru\u017eenju. <\/span><\/span><\/em><\/p>\n

U analizi i interpretaciji de\u010djeg crte\u017ea dolazi se do mnogih saznanja o razvoju deteta, po\u010dev od toga da li njegov crte\u017e odgovara uzrastu vr\u0161njaka; ako ima odstupanja, na kom planu se najvi\u0161e manifestuje. Od posebnog zna\u010daja su crte\u017ei ljudske figure, drveta i ku\u0107e. Na osnovu crte\u017ea ljudske figure mo\u017ee se izra\u010dunati detetov koeficijent inteligencije (IQ), mo\u017ee se dobiti i odgovor kako ono do\u017eivljava sebe u vremenu, prostoru i prema drugim ljudima. Kako je usvojilo telesnu \u0161emu, \u0161to je osnov za razvoj logi\u010dkog mi\u0161ljenja, pisanja, govora i jezika, kao i svih ostalih va\u017enih faktora za njegov razvoj.<\/span><\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/span><\/p>\n

<\/span><\/span><\/p>\n

Osnova – ku\u0107a, drvo i figura<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/p>\n

Crte\u017e drveta otkriva mnoge aspekte li\u010dnosti deteta, posebno njegovo emocionalno stanje. Otkriva po\u010detne karakterne osobine kao i mno\u0161tvo problema koji su ga zadesili.
\nKu\u0107a uvek predstavlja \u00abporodicu\u00bb i njenu dinamiku, odnose me\u0111u \u010dlanovima porodice. Ona je detetovo najve\u0107e upori\u0161te i ono ima potrebu da oko \u00abbate ili seke\u00bb sme\u0161ta i ostale \u010dlanove porodice. Na osnovu toga gde dete sme\u0161ta sebe na crte\u017eu ili eventualno izostavlja, \u00abcrte\u017e porodice\u00bb slu\u017ei za bolje sagledavanje me\u0111usobnih odnosa izme\u0111u njenih \u010dlanova.<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/span><\/span><\/p>\n

Pritisak roditelja<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/p>\n

Crte\u017e otkriva sve aspekte detetovog razvoja, od trenutka kada ono po\u010dinje da hvata olovku i da pravi prve crte, \u017evrljotine, krugove. Otkriva se kognitivni (saznajni), grafomotorni i emocionalni rast i razvoj deteta. Roditelji naj\u010de\u0161\u0107e \u010duvaju crte\u017ee svoje dece iz godine u godinu, i sa ponosom pokazuju familiji i prijateljima kako su njihova napredovala u crtanju.
\nNa \u017ealost, ima i onih mama i tata koji kriju crte\u017ee njihove dece ili jedva imaju po koji, jer mali\u0161ani odbijaju da crtaju, te\u0161ko dr\u017ee olovku, ili ne umeju skoro ni\u0161ta da nacrtaju. Neki roditelji su skloni da veruju da \u0107e to vremenom \u00abpro\u0107i\u00bb a neki su ve\u0107 krenuli da re\u0161avaju postoje\u0107e probleme.
\nNeki roditelji vr\u0161e pritisak na dete kako treba da crta . Postoji nekoliko \u00abtipova\u00bb roditelja u svojstvu \u00absavetodavaca\u00bb. Jedni stavljaju detetu olovku u ruku i poku\u0161avaju da njihovom \u0161akom, vode\u0107i detetovu, izvedu oblike na hartiji, uporno obja\u0161njavaju\u0107i kako neki predmeti treba da izgledaju. Drugi obja\u0161njavaju kako treba da se izvedu odre\u0111eni oblici u okviru sadr\u017eaja crte\u017ea, bri\u0161u detetu nacrtano i zahtevaju da ih slu\u0161a i da napravi onako kako oni pri\u010daju. Tre\u0107i tip roditelja, sklanja dete sa stolice, seda na njegovo mesto i crta umesto njega. Uz put im \u010desto prigovaraju kako nikada ne\u0107e nau\u010diti da crtaju kako treba. Takvi roditelji crtaju deci i kasnije, u \u0161koli, pa \u010dak i na fakultetu.
\nDeca koja \u010desto trpe takve zahteve, izgra\u0111uju negativene stavove o sebi i vrlo \u010desto podbacuju u u\u010denju u \u0161koli. U pred\u0161kolskom periodu mo\u017ee da se stvori agresivan stav prema drugovima i drugaricama<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Razgovor o crte\u017eu kao terapijski postupak<\/span><\/span><\/span><\/strong><\/p>\n

<\/span><\/span><\/p>\n

Pored utiska koji se, na osnovu njegovog crte\u017ea, sti\u010de o li\u010dnosti deteta, kao i serije dijagnosti\u010dkih hipoteza do kojih se dolazi sistematskom analizom, postoji jo\u0161 jedan koristan na\u010din njegove upotrebe. Sa detetom se, naime, kasnije razgovara o crte\u017eu i to predstavlja dopunski analiti\u010dki postupak. \u00bbSadr\u017eaj“ asocijacija (ono \u0161to za njega predstavlja nacrtano) mo\u017ee da pru\u017ei va\u017ene informacije o zna\u010daju pojedinih aspekata nacrtanih figura. Pored toga, razgovor se mo\u017ee voditi mnogo slobodnije. U takvim slu\u010dajevima figura mo\u017ee da poslu\u017ei samo kao zaklon koji \u0161titi dete od suvi\u0161e „opasnog“ neposrednog eksponiranja ali mu istovremeno omogu\u0107ava i da se rastereti imaju\u0107i spremnu odstupnicu odnosno izgovor da nije „dobar crta\u010d“. U mnogim slu\u010dajevima analiza de\u010djeg crte\u017ea sapli\u0107e se oko pitanja da li je crte\u017e odraz detetovog JA, idealnog JA, aspekta li\u010dnosti koji je neprihva\u0107en od JA, i razne druge mogu\u0107nosti. Jedan broj dece, vrlo brzo otkriva da crte\u017e prikazuje njih ili neki stav koji ona cene, dok je drugima potrebno vreme za otkrivanje te veze.<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/span><\/span><\/p>\n

http:\/\/www.mojpedijatar.co.rs\/sr\/article\/decji-razvoj-kroz-crtez\/54<\/span><\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najslobodniji, najspontaniji i najkomunikativniji na\u010din izra\u017eavanja kod dece predstavlja crte\u017e. Zastupljen je na svakom mestu, u svako vreme, i predstavlja lepotu, zadovoljstvo, igru i radost detetovog izra\u017eavanja . . . <\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23,21,26,5,3,28,4,6],"tags":[298,43,86],"class_list":["post-2483","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drtnedimovic","category-mentalnozdravlje","category-nekapitanja","category-predmeti","category-profesori","category-skolarik","category-studenti","category-teme","tag-crtez","tag-deca","tag-razvoj","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2483"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2483\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2505,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2483\/revisions\/2505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}