{"id":3009,"date":"2011-06-20T17:41:13","date_gmt":"2011-06-20T17:41:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=3009"},"modified":"2011-06-20T20:19:23","modified_gmt":"2011-06-20T20:19:23","slug":"nebeski-stit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=3009","title":{"rendered":"Nebeski \u0161tit"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Dodatak za nauku,\u201cPolitika\u201c,18.jun 2011.,str.9<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ameri\u010dki astrofizi\u010dar D\u017eems F.Drajk, profesor univerziteta u Merilendu, i astronom Miraj Ofer, profesorka Bostonskog univerziteta, saop\u0161tili su ovih dana da se na granici Sun\u010devog sistema nalazi nepokretna \u201epena\u201c magnetnih mehuri\u0107a, koja je na\u0161a prva odrambena linija od kosmi\u010dkog zra\u010denja.\u010cestice kosmi\u010dkog zra\u010denja prolaze najpre kroz oblast dugu 160 miliona kiliometara, koja je ispunjena magnetnim mehurima, \u0161to podse\u0107a, kako su opisali, na vrtlo\u017eni bazen, virpul.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ostaje, medjutim, nejasno da li je ta prva odbrambena linija od kosmi\u010dkog zra\u010denja dovoljno bezbedna.Jer, kako su saop\u0161tili, taj \u0161tit od \u201epene\u201c je porozan i omogu\u0107ava \u010desticama nesmetani prodor.Medjutim, s druge strane, mnoge \u010destice ostaju zarobljene\u00a0 u toj \u201epeni\u201c, u kojoj, zatim,\u00a0 poskakuju kao loptica u fliperu.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Do tih saznanja se do\u0161lo na osnovu podataka \u201eVojad\u017eera 1\u201c i \u201eVojad\u017eera 2\u201c, koji je NASA poslala u kosmos jo\u0161 1977. godine.Ti objekti, plod ljudskog uma i ruku, koji su dostigli najve\u0107u udaljenost od Zemlje, sakupili su, zahvaljuju\u0107i sondama, laboratorijama i vrlo preciznim mernim instrumentima, ogroman broj podtaka o Suncu i zra\u010denju (solarnom, galakti\u010dkom i ekstragalakti\u010dkom), kao i o planetama, naro\u010dito o Jupiteru, Saturnu, Merkuru,Neptunu, Marsu itd.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Blagodare\u0107i pomenutim i drugim podacima, nau\u010dnici Nikolas Dofas iz \u010cikaga i Ali Pormand iz Miamija rekonstruisali su nastanak Marsa.Pomo\u0107u radioaktivnog hafnijuma 182 i volframa 182, oni su kao na \u010dasovniku\u00a0 ustanovili\u00a0 da je Mars ostao u \u201eembrionalnoj fazi\u201c, to jest nije uspeo, usled kolizije, da dostigne razvoj planete.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Rast Marsa je zaustavio Jupiter, koji je zbog\u00a0 promene svoga rastojanja od Sunca, poput usisiva\u010da, o\u010distio ogroman broj planetezimala u Sun\u010devom sistemu.Tako je\u00a0 zaustavljen\u00a0 rast crvene planete, \u0161to je nau\u010dnu javnost Nema\u010dke navelo da taj slu\u010daj uporedi sa Oskarom, junakom iz romana \u201eLimeni dobo\u0161\u201c Gintera Grasa.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Uz ova nova nau\u010dna saznanja, dogodilo se jedno spektakularno astronomsko otkri\u0107e i jedno nau\u010dno razo\u010daranje. Naime, jedan od vode\u0107ih astronoma SAD Robert Kvimbi sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju u Pasedeni, otkrio je protekle nedelje novu vrstu Super- nove.Zajedno sa svojim timom saradnika,taj mladi nau\u010dnik je ustanovio da je ona deset puta svetlija od dosad otkrivenih, a najve\u0107e iznenadjenje predstavlja to \u0161to prilikom\u00a0 eksplozije te nove vrste, koja je 130 puta ve\u0107a od Sunca, nisu pronadjeni tragovi vodonika, kalcijuma i gvo\u017edja!<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Fizi\u010dari, koji su najavili lov \u201eBo\u017eje \u010destice\u201c, ponadali su se da \u0107e dokazati pretpostavku o postojanju pete sile koja \u2013 kako se zami\u0161ljalo \u2013 deluje na izuzetno maloj udaljenosti. Ra\u010dunalo se da bi nau\u010dni dokaz o toj sili predstavljao najve\u0107e otkri\u0107e u poslednjih 50 godina. Medjutim, po\u0161to njeno postojanje i delovanje eksperimentalno nije dokazano, fizi\u010dari su se pomirili sa \u010dinjenicom da su\u00a0 vladaju\u0107e sile sveta\u00a0 i dalje: jaka sila jezgra koja dr\u017ei na okupu atome, slaba koja se pokazuje u procesu radioaktivnog raspada i fuzije, sila gravitacije i elektromagnetna sila promenljivog dejstva.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ali, pored tolikog saznanja, koje se\u00a0 neprestano umno\u017eava, za\u0161to na\u0161a Zemlja \u2013 kako glasi Njego\u0161evo pitanje \u2013 jo\u0161\u00a0 ne mo\u017ee ni \u201esina jednog vjen\u010dati sre\u0107om!\u201c\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dki astrofizi\u010dar D\u017eems F.Drajk, profesor univerziteta u Merilendu, i astronom Miraj Ofer, profesorka Bostonskog univerziteta, saop\u0161tili su ovih dana&#8230; <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[46,3,45,6],"tags":[344,343],"class_list":["post-3009","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-dr-r-djuric","category-profesori","category-sociologija","category-teme","tag-nasa","tag-sunce","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3009","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3009"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3009\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3011,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3009\/revisions\/3011"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3009"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3009"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3009"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}