{"id":3151,"date":"2011-08-19T16:46:27","date_gmt":"2011-08-19T16:46:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=3151"},"modified":"2011-08-22T11:44:42","modified_gmt":"2011-08-22T11:44:42","slug":"istorijski-razvoj-knjizevnosi-za-decu-kod-srba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=3151","title":{"rendered":"Istorijski razvoj knji\u017eevnosi za decu kod Srba"},"content":{"rendered":"<p>Istorija Srpske knji\u017eevnosti po\u010dinje u IX veku kada su Srbi zajedno sa<a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%A5%D1%80%D0%B8%D1%88%D1%9B%D0%B0%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE\"> Hri\u010d\u0107anstvom<\/a> dobili i crvene knjige na <a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%A6%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA\">crkveno-slovenskom jeziku<\/a>. Vremenom uno\u0161enjem Srpskih re\u010di nastaje Srpska redakcija staroslovenskog jezika koji nazivamo srpsko-slovenski jezik, a na kome se pisalo u XII i XIII veku u verme <a href=\"http:\/\/www.zaduzbine-nemanjica.rs\/Studenica\/latinica\/Stefan-Nemanja.htm\">Stefana Nemanje <\/a>i njegovih sinova <a href=\"http:\/\/www.znanje.org\/i\/i26\/06iv05\/06iv0511\/biografija.htm\">Save<\/a> i <a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%9F%D1%80%D0%B2%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%87%D0%B0%D0%BD%D0%B8\">Stefana Prvoven\u010danog<\/a>. Umetnost srednjeg veka, sve do XII veka ne zna za detinjstvo, jer srednjovekovna civilizacija ne pravi razliku izme\u0111u dece i odraslih. Do XVI i XVII veka isklju\u010dena je svaka ne\u017enost i vedrina prema mladima. Roditelji imaju\u00a0 krajnje uzdr\u017ean odnos prema svojoj deci. Kod Srba u to vreme glavni nosioci pismenosti su manastiri <a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/sr-el\/%D0%A5%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D1%80\">Hilandar<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.spcoluzern.ch\/index.php?pg=1579&amp;lang=srl\">Mile\u0161eva<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.spcoluzern.ch\/index.php?pg=1581&amp;lang=srl\">Studenica<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.discoverserbia.org\/sr\/raska-i-ibarska-dolina\/manastir-zica\">\u017di\u010da<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.arheologija.fr.gd\/Patriarchate-of-Pec.htm\">Pe\u0107<\/a>,<a href=\"http:\/\/www.manastir.ravanica.co.rs\/\"> Ravanica<\/a> jo\u0161 nema \u0161kola. Kni\u017eevno\u0161\u0107u se zanimaju sve\u0161tenici, monasi ni\u017eeg reda, letopisci i kalu\u0111eri, koji je prepisuju i umno\u017eavaju. Sve napisano slu\u017eilo je veri, niko nije mislio na decu. Prvi nagove\u0161taji tekstova za decu mogli bi da budu neki pojednostavljeni delovi <a href=\"http:\/\/sl.wikipedia.org\/wiki\/Sveto_pismo\">Svetog pisma<\/a>. Me\u0111utim sa XVIII vekom dolazi do slabljenja crkve,\u00a0 a ja\u010danje nauke <a href=\"http:\/\/www.pzns.org\/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=92&amp;Itemid=184\">prosve\u0107enosti<\/a>, po\u010dinje otvaranje \u0161kola i \u017eivot literature za decu. Do XVIII veka i pojave <a href=\"http:\/\/cikajovazmaj.iz.rs\/ko-je-cika-jova-zmaj.aspx\">Jovana Jovanovi\u0107a Zmaja<\/a> za decu pi\u0161u uglavnom u\u010ditelji, pedagozi i \u010dinovnici. Knji\u017eevnost je obele\u017eena sumornom mudro\u0161\u0107u i u\u0161togljenom <a href=\"http:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Didaktika\">didaktikom<\/a>, pretvorena je u sterilnu didaktiku. Uz pomo\u0107 pisane re\u010di deca se vaspitavaju i podu\u010davaju, pisci se iscrpljuju motivima o staroj majci, prirodi, domovini i detinjstvu, a dete koje oni prikazuju je smerno, maj\u010dina desna ruka&#8230;nema opisa de\u010dijih vragolija, nema dece koja ne vole \u0161kolu, koja se dure ili pla\u010du. Dete se nagra\u0111uje kad je dobro, a surovo \u010dak i smr\u0107u ka\u017enjava kad je nevaljalo. Tada\u0161nji tekstovi za decu puni su nesre\u0107ne i nezbrinute dece, nude im detinjstvo bez ne\u017enosti i razumevanja. Nije ni \u010dudo \u0161to su svi pisci za decu pre Zmaja pali u zaborav.<\/p>\n<p>1810. godine ispevane su dve pesme <a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%9B%D1%83%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2_%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B\">Luke Milovanova<\/a> i ova godina ozna\u010dava po\u010detak Srpske knji\u017eevnosti za decu: Na knji\u017eicu za novoljetni dar, Mojoj majci na majales.<\/p>\n<p>1858. godine pojavljuje <a href=\"http:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%82%D0%BE%D1%80%D1%92%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%88%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B\">\u0110or\u0111e Nato\u0161evi\u0107<\/a> koji je osnovao prvi pedago\u0161ki list &#8222;<a href=\"http:\/\/scindeks.nb.rs\/article.aspx?artid=0553-45691008669S\">\u0161kolski list<\/a>&#8222;, &#8222;prijatelj srpske mlade\u017ei&#8220;. U prvom broju &#8222;\u0161kolskog lista&#8220; Zmaj objavljuje svoju prvu pesmu za decu <a href=\"http:\/\/www.bojanke.com\/forum\/showthread.php?p=118\">Ga\u0161a<\/a>.<\/p>\n<p>Literatura: bele\u0161ke sa predavanja<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istorija Srpske knji\u017eevnosti po\u010dinje u IX veku kada su Srbi zajedno sa Hri\u010d\u0107anstvom dobili i crvene knjige na crkveno-slovenskom jeziku. Vremenom uno\u0161enjem Srpskih re\u010di nastaje Srpska redakcija staroslovenskog jezika koji nazivamo srpsko-slovenski jezik, a na kome se pisalo u XII i XIII veku u verme Stefana Nemanje i njegovih sinova Save i Stefana Prvoven\u010danog. Umetnost <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[41,5,9,4,40,6],"tags":[55,59],"class_list":["post-3151","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-knjizevnostzadecu","category-predmeti","category-racunariuvoradu","category-studenti","category-t-jeremic","category-teme","tag-dete","tag-knjizevnost","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3151"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3186,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3151\/revisions\/3186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}