{"id":3199,"date":"2011-08-24T21:42:26","date_gmt":"2011-08-24T21:42:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=3199"},"modified":"2011-08-24T21:42:26","modified_gmt":"2011-08-24T21:42:26","slug":"dzon-viler-otac-crne-rupe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=3199","title":{"rendered":"D\u017eon Viler, &#8222;otac&#8220; crne rupe"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0 \u201ePolitika\u201c, 30.07.2011<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Stogodi\u0161njica rodjenja D\u017eona Vilera (1911-2008), nau\u010dnika svetskog glasa,\u00a0 obele\u017eena je u SAD i\u00a0 mnogim dr\u017eavama Evrope, uz podse\u0107anje da je on bio saradnik Menheten projekta, kojim je rukovodio Julius Robert Openhajmer, \u201eotac\u201c atomske bombe, koja je, po odluci ameri\u010dkog predsednika Hari Trumana, 6. i 9.avgusta 1945. ba\u010dena na Hiro\u0161imu i Nagasaki.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U pripremi i stvaranju \u201esmrti koja mo\u017ee razoriti ceo svet\u201c \u2013 kako je Openhajmer nazvao atomsku bombu posle testiranja 16.jula 1945.godine \u2013 u\u010destvovali su mnogi nau\u010dnici Evrope i SAD, medju kojima i oni koji su bili oven\u010dani Nobelovom nagradom.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Viler je , kao \u201e\u010dudo od deteta\u201c, stekao titulu doktora fizike na univerzitetu u Baltimoru\u00a0 u svojoj\u00a0 21 godini a, zatim, sa 27 godina postao je profesor Prinstonskog univerziteta u Nju D\u017eersiju.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Nakon \u0161to su nema\u010dki nobelovci Oto Han i Fric \u0160trasman izvr\u0161ili bombardovanje urana neutronima i otvorili vrata nukleranoj fisiji,Viler je zajedno sa Nilsom Borom nastavio rad na tim nau\u010dnim istra\u017eivanjima. Tako je postao \u010dlan nau\u010dnog tima koji je stvorio prvu\u00a0 atomsku bombu, a kasnije je sudelovao i u projektu za hidrogensku bombu.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U Prinstonu je upoznao i Alberta Ajn\u0161tajna.Rade\u0107i s njim\u00a0 na teoriji relativiteta i gravitacije, Viler, tvorac teorije o egzistenciji paralelnih univerzuma, uveo je u jezik nauke pojam \u201ecrna rupa\u201c.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Taj pojam, kako je on sam objasnio, nastao je 1967.godine. U jesen, te godine, Viler je dr\u017eao javno predavanje i, u jednom momentu, obratio se publici pitanjem: \u201eDa li neko od vas\u00a0 zna bolji naziv za objekat koji potpuno kolabira usled gravitacije?\u201c<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Jedan slu\u0161alac se javio za re\u010d i upitao:\u201cDa li bi, mo\u017eda, odgovarao naziv crna rupa?\u201c<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Od tada je \u201ecrna rupa\u201c po\u010dela da ozna\u010dava , zahvaljuju\u0107i Vileru, kosmi\u010dku pojavu\u00a0 koju\u00a0 astronomi i astrofizi\u010dari vrlo \u010desto registruju i obja\u0161njavaju. Ali,taj naziv je u\u0161ao i u jezik svakodnevice, pa ga pojedini sociolozi koriste za ozna\u010davanje dana\u0161nje politike.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Viler, koji je i\u0161kolovao generaciju fizi\u010dara svetskog glasa, medju kojima je i nobelovac Friman Dajson, smatrao je da\u00a0 logika i informacija \u010dine osnovu fizike.Sudeluju\u0107i u stvaranju prve atomske bombe,on se uverio da priroda, koja stvara i oblikuje ljude, mo\u017ee u trenutku, izazvati katastrofu nevidjenih razmera i zastra\u0161uju\u0107im pe\u010datom obele\u017eiti\u00a0 istoriju, koja je ogledalo dru\u0161tvenog, privrednog i kulturnog \u017eivota ljudi. Taj \u201ekratak spoj\u201c, rezultat ljudskog uma i duha, ispisao je veliki znak pitanja u \u201eotvorenoj knjizi\u201c mogu\u0107nosti i smisla \u017eivota \u010doveka, pred kojim jo\u0161 vape za odgovorom kako religija,tako\u00a0 filozofija.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u017divotni stav slavnog\u00a0 fizi\u010dara, obuzetog mi\u0161lju o \u201eformuli sveta\u201c, bio je: \u201eMoj jedini i najvi\u0161i interes u politici jeste istina.\u201c Zbog toga Viler nije hteo pru\u017eiti ruku \u00a0onima, \u010dija je jedina i najvi\u0161a \u201eistina\u201c u politici samo njihov li\u010dni interes. Odaju\u0107i mu priznanje, kosmolog Maks Tegmark (1967), sa ameri\u010dkog\u00a0 Masa\u010duets Instituta za tehnologiju, rekao ovih dana o Vileru: \u201eZa mene je on bio poslednji Titan, jedini heroj fizike koji je uvek stajao uspravno!\u201c\u00a0\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stogodi\u0161njica rodjenja D\u017eona Vilera (1911-2008), nau\u010dnika svetskog glasa, obele\u017eena je u SAD i mnogim dr\u017eavama Evrope, uz podse\u0107anje da je on bio saradnik Menheten projekta&#8230; <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[46,3,45,6],"tags":[356,350],"class_list":["post-3199","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-dr-r-djuric","category-profesori","category-sociologija","category-teme","tag-atomska-bomba","tag-crna-rupa","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3199"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3199\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3200,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3199\/revisions\/3200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}