![\"\"](\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/Dis1.png\" "\\"Dis1\\"")
<\/a>DISGRAFIJA, devoj\u010dica, 12 godina,slobodan tekst<\/p>\nSimptomi disgrafije<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>U simptome disgrafije spadaju me\u0161anje velikih i malih slova, nepravilna veli\u010dina i oblik slova, nedovr\u0161ena slova, \u00a0smanjena brzina pisanja ili prepisivanja, pri\u010danje sa sobom u toku pisanja, op\u0161ta ne\u010ditljivost. Zgr\u010deni prsti prilikom pisanja; neobi\u010dan polo\u017eaj tela, ru\u010dnog zgloba i papira prilikom pisanja; nepotrebno brisanje napisanog; neprepoznavanje velikih i malih slova, kao i normalnih i kurzivnih slova; pogre\u0161no kori\u0161\u0107enje margina i redova; neorganizovano pisanje po strani; nedovoljna brzina prilikom prepisivanja; op\u0161ta ne\u010ditljivost; potreba za verbalnim signalima; oslanjanje na mentalnu sliku onoga \u0161ta npr. radi ruka dok pi\u0161e; primena verbalnih uputstava i sporo planiranje. Vrste disgrafije<\/strong><\/p>\n \u00a0Disgrafije su klasifikovane u 4 osnovne grupe:<\/p>\n Vizuelne disgrafije<\/strong> nastaju usled izmenjene vizuelne percepcije i diskriminacije, poreme\u0107aja vizuelne memorije, prostorne orijentacije i su\u017eenog opsega vizuelne percepcije. Naj\u010de\u0161\u0107i simptomi su nedovoljno uo\u010davanje razlika izme\u0111u slova sli\u010dnih po obliku, zbog \u010dega dolazi do njihove zamene. Poreme\u0107aje prostorne orijenatacije naro\u010dito sre\u0107emo kod dece kod koje nije uspostavljena dominacija jedne polovine tela. Deca s tim oblikom disgrafije imaju uglavnom dobro razvijeni usmeni govor. Te\u0161ko se snalaze jedino u upotrebljavanju re\u010di koje imaju prostorno i vremensko zna\u010denje. Gotovo nikada ne upotrebljavaju ili u govoru me\u0161aju predloge „ispred“, „iza“, „iznad“, „izme\u0111u“, parove prideva „tanak-debeo“, „uzak-\u0161irok“, „kratak-duga\u010dak“, „visok-nizak“ i sl. U ve\u0107ini slu\u010dajeva zamenjuju ih re\u010dima „veliki-mali“. Te\u0161ko im je razlikovati surotno zna\u010denje svakog od tih pojmova. Iako skoro sva deca s poreme\u0107ajem u \u010ditanju i pisanju te\u0161ko usvajaju pojmove „levo-desno“, za ovu kategoriju dece taj je zadatak posebno naporan. U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestuje u me\u0161anju slova. Kako mo\u017eemo prepoznati vizuelne gre\u0161ke? Dete veoma te\u0161ko usvaja grafi\u010dki oblik (opti\u010dku sliku) pojedinih slova, a u kasnijim razredima me\u0161a vizuelno sli\u010dna slova. Ve\u0107ina dece imaju iste te\u0161ko\u0107e i u savladavanju \u010ditanja (vizuelna disleksija). Tako se, na primjer, pisana slova „n“ i „u“ i \u0161tampana slova „b“ i „d“ razlikuju samo polo\u017eajem u prostoru (isti oblik je druga\u010dije okrenut u prostoru u odnosu na posmatra\u010da). \u00a0Prema nivou izra\u017eenosti postoje<\/strong>:<\/p>\n Deca \u010diji je problem disleksija i\/ili disgrafija \u010desto su intelektualno natprose\u010dna, pa na svoj poreme\u0107aj mogu da reaguju povla\u010denjem u sebe, izbegavanjem \u010ditanja i pisanja i drugih \u0161kolskih zadataka. Iz tog razloga, treba dete na vreme odvesti kod logopeda, koji \u0107e proceniti vrstu i te\u017einu poreme\u0107aja i uklju\u010diti ga u tretman.<\/p>\n Na osnovu simptomatologije, izra\u0111uju se individualni planovi i programi tretmana za svako dete. Roditelj ima va\u017enu ulogu u realizaciji programa, koji je veoma \u0161irok i uklju\u010duje ve\u017ebe: auditivne percepcije, vizuelnog pam\u0107enja i razlikovanja slova, grube i fine grafomotorike artikulacije glasova, logomotorike, impresivnog i ekspresivnog govora, pisanje \u0161tampanih malih i velikih slova azbuke u svesci s kvadratima, pisanje re\u010denica, zatim diktat, prepis i slobodan sastav.<\/p>\n Literatura:<\/p>\n http:\/\/www.hud.hr\/w-tekstovi\/w-disgrafija.html#greske<\/a> Disgrafija je nesposobnost deteta da savlada ve\u0161tinu pisanja… . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23,21,26,5,3,28,4,6],"tags":[55,67,57],"class_list":["post-409","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drtnedimovic","category-mentalnozdravlje","category-nekapitanja","category-predmeti","category-profesori","category-skolarik","category-studenti","category-teme","tag-dete","tag-disgrafija","tag-poremecaj","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/409","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=409"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/409\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":416,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/409\/revisions\/416"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=409"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=409"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=409"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nDisgrafi\u010dan rukopis je neuredan, lo\u0161e postavljen u prostoru stranice na kojoj je izveden, bez jasno izvedenih margina. Tekst je \u010desto neuredan, redovi su ulomljeni, talasasti ili silaze koso, ne prate o\u010dekivan horizontalni pravac. Re\u010di su izme\u0111u sebe stisnute ili je prostor izme\u0111u njih neujedna\u010den, \u010das je \u0161iri , \u010das je u\u017ei. Druga grupa obele\u017eja disgrafi\u010dnog rukopisa odnosi se na lo\u0161e oblikovanje slova. \u010cesto se ispravljaju slova docrtavanjem delova, „retu\u0161iranjem“. Slova se ne nadovezuju nego se \u010desto nadodaju, sudaraju ili jedna iska\u010du iznad drugih. Neka su slova “atrofi\u010dna“. Tre\u0107u grupu obele\u017eja disgrafi\u010dnosti \u010dini nepo\u0161tovanje proporcija delova slova i oblikovanje slova u odnosu na tri zone u okviru kojih se rukopis postavlja.<\/p>\n\n
\nAuditivne disgrafije<\/strong> nastaju usled nerazvijenog fonemskog sluha kada i pored normalnog fiziolo\u0161kog prijema zvuka ne postoji\u00a0 auditivno diferenciranje fonema. Sposobnost auditivnog uo\u010davanja razlika izme\u0111u akusti\u010dki sli\u010dnih glasova uslov je za izgradnju jasne auditivne predstave tih glasova, pa ne raspola\u017ee ni odgovaraju\u0107om auditivnom memorijom za njih. Auditivne disgrafije dolaze do izra\u017eaja u diktatu i u svim oblicima samostalnog pisanja.
\nJezi\u010dke disgrafije<\/strong> u osnovi imaju patolo\u0161ki jezi\u010dki razvoj i patolo\u0161ki nerazvijen govor. Sre\u0107u se obi\u010dno kod u\u010denika koji imaju razvojnu disfaziju. To su deca sa oskudnim re\u010dnikom i izrazitim agramatizmom. U sli\u010dnu kategoriju spadaju i pred\u0161kolska deca s pro\u0161irenim artikulacionim smetanjama. Detetu je te\u0161ko da rastavlja tekst na re\u010denice, re\u010denice na re\u010di, re\u010di na morfeme (koren, prefiks, sufiks), slogove i foneme (na primer: „za plakao“, „ja je“, „nadrvo“, „pas tele boja“ umesto „pastelna boja“, „svakamen“ umesto „svaki kamen“, „tamrlja“ umjesto „tamna mrlja“)
\nGrafomotorne disgrafije<\/strong> proisti\u010du iz nerazvijenih i nekoordinisanih grafomotornih pokreta ruke, koji dovode u pitanje sam rukopis kao takav, a ne njegovu sadr\u017eajnu i pravopisnu (ortografsku) stranu. Deca ne mogu da savladaju poteze pisanja. Ona dopisuju elemente slova, dodaju suvi\u0161ne elemente, zamenjuju\u00a0 sli\u010dna slova (koja na po\u010detku imaju isti potez pisanja), pi\u0161u sporo, brzo se umaraju, a kada pi\u0161u brzo, \u010dine i mnogo drugih njima netipi\u010dnih gre\u0161aka. Njihov je rukopis obi\u010dno neravan, neujedna\u010den (neka slova su ve\u0107a, a neka manja, menja se nagib pisanja). \u0160to dete du\u017ee pi\u0161e, to je kvalitet lo\u0161iji<\/p>\n<\/a>
\nGRAFOMOTORNA DISGRAFIJA, de\u010dak, 8 godina, diktat<\/p>\n\n
Dijagnoza<\/h2>\n
Le\u010denje<\/h2>\n
\nhttp:\/\/www.stetoskop.info\/Disgrafija-1753-c32-sickness.htm<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"