{"id":553,"date":"2011-04-03T21:04:34","date_gmt":"2011-04-03T21:04:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=553"},"modified":"2011-04-03T21:13:00","modified_gmt":"2011-04-03T21:13:00","slug":"blizanci-i-autizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=553","title":{"rendered":"Blizanci i autizam"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Bliz2.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-556 alignleft\" title=\"Bliz2\" src=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Bliz2.png\" alt=\"\" width=\"126\" height=\"101\" \/><\/a>Kada jedan od identi\u010dnih blizanaca oboli od autizma, verovatno \u0107e se to dogoditi i drugom, potvr\u0111uju\u00a0 nova istra\u017eivanja.<br \/>\nRizik je znatno manji me\u0111u dvojaj\u010danim blizancima i \u201cobi\u010dnom\u201d bra\u0107om i sestrama.<br \/>\nIstra\u017eivanje je obuhvatilo 227 blizana\u010dkih parova u kojima je barem jednom blizancu dijagnostikovan autizam. Utvr\u0111eno je da u slu\u010dajevima kada\u00a0 jedan identi\u010dni blizanac oboli i drugi ima 88 posto izgleda za oboljenje. Isti \u00a0rizik me\u0111u dvojaj\u010danim blizancima je vi\u0161estruko manji \u2013 31 posto. Dvojaj\u010dani blizanci su genetski podudarni kao i \u201cobi\u010dna\u201d bra\u0107a i sestre.<br \/>\nIdenti\u010dni blizanci imaju i ve\u0107e sli\u010dnosti u obliku autizma od kog oboljevaju, sli\u010dan nivo svakodnevnog funkcionisanja, kao i intelektualnog o\u0161te\u0107enja.<br \/>\nSpektar autisti\u010dnih poreme\u0107aja obuhvata niz smetnji u radu mozga koji uti\u010du na mogu\u0107nost obolele osobe u komunikaciji s okolinom i kre\u0107e se od \u201cklasi\u010dnog\u201d autizma do Aspergerovog sindroma. U slu\u010daju Aspergerovog sindroma, osoba ima normalne intelektualne sposobnosti, ali ima zna\u010dajnih problema\u00a0 u socijalnim interakcijima.<a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Bliz1.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright\" title=\"Bliz1\" src=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Bliz1.png\" alt=\"\" width=\"151\" height=\"101\" \/><\/a><br \/>\nIstra\u017eivanja autizma u posljednjih nekoliko godina idu u smeru zna\u010daja genetike, ka\u017ee dr. Paul Law iz baltimorskog Instituta Kennedy Krieger. Nova studija potvr\u0111uje da su nau\u010dnici na pravom putu. <a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Bliz1.png\"><\/a><br \/>\nIstra\u017eivanjem je utvr\u0111eno da je kod \u00a0dvojaj\u010danih blizanaca razli\u010ditog pola, manja verovatno\u0107a da \u0107e i drugi brat ili sestra razviti autisti\u010dni poreme\u0107aj i ona iznosi 20 posto. Ta je mogu\u0107nost kod mu\u0161kih dvojaj\u010danih blizanaca dvostruko ve\u0107a.<\/p>\n<p>Rizik da \u0107e i drugi identi\u010dni blizanac oboleti od autizma gotovo nestaje nakon 12 meseci od dijagnostikovanja poreme\u0107aja kod prvog, dok taj period kod dvojaj\u010danih blizanaca\u00a0 traje oko 4 godine.<br \/>\nUz sve to, tvrde stru\u010dnjaci, ne treba zanemariti ni ulogu spolja\u0161njih faktora koji mogu da potenciraju uro\u0111eni rizik. Na\u017ealost, jo\u0161\u00a0 uvek se \u00a0ne zna koji su to faktori.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.dvojceki.com\/dvostruka-strka\/110-blizanaka-predisponiranost-autizmu.html\">http:\/\/www.dvojceki.com\/dvostruka-strka\/110-blizanaka-predisponiranost-autizmu.html<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada jedan od identi\u010dnih blizanaca oboli od autizma, verovatno \u0107e se to dogoditi i drugom&#8230; <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23,83,21,26,5,3,4,6],"tags":[31,88],"class_list":["post-553","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drtnedimovic","category-m-zujka","category-mentalnozdravlje","category-nekapitanja","category-predmeti","category-profesori","category-studenti","category-teme","tag-autizam","tag-blizanci","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=553"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":561,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/553\/revisions\/561"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}