{"id":573,"date":"2011-04-04T20:08:55","date_gmt":"2011-04-04T20:08:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=573"},"modified":"2011-04-04T20:08:55","modified_gmt":"2011-04-04T20:08:55","slug":"anoreksija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=573","title":{"rendered":"Anoreksija"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Anoreksija nervoza je poreme\u0107aj ishrane, \u00a0koji karakteri\u0161e namerni gubitak te\u017eine. Javlja se kod emocionalno labilnih devojaka, ali je zapa\u017een i kod mladi\u0107a. Mo\u017ee se javiti i odr\u017eavati u svim uzrastima, ali je tipi\u010dno da se javlja u pubertetu (80 % svih slu\u010dajeva po\u010dne na uzrastu od 13 do 20 godina). Osnovni psihopatolo\u0161ki simptom je strah od debljine i poreme\u0107aj u percepciji oblika i veli\u010dine svog tela. Taj strah je toliko jak da pro\u017eima celokupno psihi\u010dko stanje i ne mo\u017ee se ubla\u017eiti stvarnim gubitkom na te\u017eini .Opsednutost strahom od debljanja toliko je jaka da se bolesnice gotovo boje svake hrane koju do\u017eivljavaju lo\u0161om i opasnom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Klini\u010dka slika<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tipi\u010dna klini\u010dka slika po\u010dinje \u017eeljom da se malo oslabi\u00a0 ,kako bi se dostigla &#8220;\u017eeljena&#8220; telesna te\u017eina i kako bi se odre\u0111eni delovi tela &#8220;doterali&#8220; dijetom. Dijeta po\u010dinje izbjegavanjem hrane koja goji (slatki\u0161i,hleb,testo&#8230;), zatim smanjivanjem obroka, redukcijom obroka i biranjem hrane.To dovodi do zna\u010dajnog gubitka telesne te\u017eine, ali i do ekstremne mr\u0161avosit koja ugro\u017eava \u017eivot i nema veze sa lepotom i koja nije dovoljna da bi bolesnica bila zadovoljna. Dijeta je obi\u010dno pra\u0107ena preteranim telesnim iscrpljivanjem &#8211; ve\u017ebanjem (aerobik, fitnes, d\u017eoging, hodanje) ,a \u010desto se namerno izaziva povra\u0107anje ili upotrebljavaju sredstva za ubrzavanje varenja ili izlu\u010divanje vode iz tela<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Telesne komplikacije i simptomi<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovaj poreme\u0107aj je udru\u017een sa sekundarnim endokrinim i metaboli\u010dkim promenama i poreme\u0107ajem telesnih funkcija. Tako se javlja nepravilan rad srca, nizak krvni pritisak, nesvestice, gubitak menstruacije, sni\u017eena telesna temperatura i nesposobnost da se podnese hladno\u0107a, kosa i nokti postaju lomljivi, kosa poja\u010dano opada, ko\u017ea je suva, prekrivena ne\u017enim dla\u010dicama, redukuje se mi\u0161i\u0107na masa, kosti postaju lomljive i sklone prelomima, zglobovi ote\u010deni, anemija&#8230;..<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uzroci<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U nastajanju anoreksije u\u010destvuje vi\u0161e etiolo\u0161kih faktora, od biolo\u0161kih, \u00a0psiholo\u0161kih,\u00a0 socijalnih do kulturnih. Pri tome je jo\u0161 uvek tajna za\u0161to se, kada se steknu svi uslovi, \u00a0kod nekih osoba razvije anoreksija, a kod drugih ne razvije. \u010cini se da su presudni faktori koji odre\u0111uju li\u010dnost. Faktori koji \u010dine osobu pogodnom za razvoj bolesti (predisponiraju\u0107i faktori) uz faktore koji omogu\u0107avaju \u00a0nastup bolesti (precipitiraju\u0107i faktori) i potpomognuti faktorima koji podr\u017eavaju bolest.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Faktori rizika<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pod pove\u0107anim rizikom od razvoja ove bolesti su osobe koje su do\u017eivele te\u017eu traumu ili emocionalni stres za vreme puberteta ili prepuberteta, koje su bile izlo\u017eene seksualnom zlostavljanju, koje su pod pritiskom okoline koja previ\u0161e isti\u010de va\u017enost vitke linije i telesnog izgleda kao jedinu vrednost savremene \u017eene. Zahtevi savremene mode upravljeni su prema nezdravo mr\u0161avom \u00a0idealu\u00a0 lepote, a &#8220;\u017eenski&#8220; \u00a0\u010dasopisi su prepuni razli\u010ditih recepata i dijeta za \u0161to vitkiju liniju. Pod rizikom su i osobe koje u\u010destvuju u sportovima ili profesijama koje nagla\u0161avaju vitku liniju (ples, balet, gimnastika, klizanje na ledu, manekenstvo..)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prognoza i ishod bolesti<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Oko 40% anorekti\u010dnih bolesnica se potpuno oporavi, kod zna\u010dajnog broja do\u0111e do pobolj\u0161anja, a kod nekih bolesnica se faze anoreksije smjenjuju sa bulimijom.\u00a0 Prose\u010dna smrtnost je oko 3 % \u0161to je \u0161est puta vi\u0161e nego smrtnost u normal noj populaciji. Ako je telesna te\u017eina ispod 35 kg rizik od smrtnosti je petnaest puta ve\u0107i. Lo\u0161iji ishod se mo\u017ee o\u010dekivati ako bolest kasnije nastupi i \u0161to su vi\u0161e poreme\u0107eni odnosi u porodici. Bolesnice u kojih anoreksija nastupa kasnije i du\u017ee traje imaju ve\u0107u \u0161ansu da im se stanje pogor\u0161a i razvije u bulimiju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Le\u010denje<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Le\u010denje anoreksije nervoze spada u visoko specijalisti\u010dki domen, a naj\u010de\u0161\u0107e se sprovodi u bolni\u010dkim uslovima. Le\u010denje obuhvata kombinaciju terapijskih pristupa \u00a0(koji se primjenjuju nakon dobre procene i laboratorijskih ispitivanja) koji uklju\u010duju: individualnu psihoterapiju, kognitivno-bihejvioralni pristup, porodi\u010dnu terapiju i medikamente (naj\u010de\u0161\u0107e antidepresive).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Jo\u0161 pone\u0161to<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Postoji sve ve\u0107i broj mladih ljudi koji se bore sa grani\u010dnom anoreksijom. To su oni koji \u017eive na granici anoreksije, \u00a0iako u stvari nisu pre\u0161li tu zami\u0161ljenu crtu. Oni odr\u017eavaju vrlo nisku telesnu te\u017einu, ali jo\u0161 nisu toliko fizi\u010dki propali da bi bili detektovani od strane roditelja, doktora ili drugih. \u010cesto prijatelji spoznaju da je osoba pothranjena i da \u017eivi na granici ozbiljne podhranjenosti, \u00a0me\u0111utim <a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Ano1.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft\" title=\"Ano1\" src=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Ano1.png\" alt=\"\" width=\"272\" height=\"228\" \/><\/a>osoba odr\u017eava neku vrstu intenzivne kontrole u kojoj poku\u0161ava izbe\u0107i dijagnozu anoreksije nervose. Ipak ti ljudi su vrlo \u201canoreksi\u010dni\u201d u svojim prehrambenim navikama, razmi\u0161ljanju, samokriti\u010dnosti i fizi\u010dkom stanju. Bore\u0107i se s galopiraju\u0107im naletom anoreksije oni \u0107e psihi\u010dki patiti. Dugotrajnim podhranjivanjem hroni\u010dno oslabljuju imunitet, oslabljuju\u0107i kosti pove\u0107avaju rizik od fraktura, uganu\u0107a i preloma. Osim toga kao u klasi\u010dnoj anoreksiji takve osobe imaju razli\u010dite pshihi\u010dke smetnje poput: niskog samopouzdanja, stalne samokritike, \u00a0perfekcionizma, \u00a0depresije,\u00a0 anksioznosti, izolacije,\u00a0 grubog samoocenjivanja i generalno gubitak sposobnosti u\u017eivanja u bilo \u010demu (anhedonizam). Izostanak menstrualnog ciklusa, uobicajena posledica gubitka tezine, kod nekih je povracen uz pomoc hormonalne terapije estrogenom, ali ista terapija nije imala nikakav efekt na gustocu kostiju. Zapravo, skupljeni dokazi ukazuju da je o\u0161te\u0107enje kostura kod obolelih od anoreksije nepopravljivo. \u0160to je gubitak te\u017eine bio zna\u010dajniji to je bila ja\u010da osteopenija, a stru\u010dnjaci su zaklju\u010dili da je dobijanje i odr\u017eavanje zdrave te\u017eine klju\u010d za o\u010duvanje zdravog kostura.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Ano2.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright\" title=\"Ano2\" src=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Ano2.png\" alt=\"\" width=\"151\" height=\"101\" \/><\/a><br \/>\nIzgladnjivanje mo\u017ee \u00a0da dovede do velikih problema,\u00a0 pa \u010dak i do smrti&#8230;<a href=\"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/Ano2.png\"><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da li zaista \u017eelite da izgledate kao kostur?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160ta vi mislite o svemu ovome?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.dvojceki.com\/dvostruka-strka\/94-blizanci-skloniji-anoreksiji-i-bulimiji.html\">http:\/\/www.dvojceki.com\/dvostruka-strka\/94-blizanci-skloniji-anoreksiji-i-bulimiji.html<\/a><br \/>\n<a href=\"http:\/\/sveoanoreksiji.blog.hr\/\">http:\/\/sveoanoreksiji.blog.hr\/<\/a><br \/>\n<a href=\"http:\/\/dnevnik.hr\/vijesti\/svijet\/anoreksija-djevojka-spala-je-na-19-kilograma-nakon-sto-je-hodala-i-do-12-sati-na-dan.html\">http:\/\/dnevnik.hr\/vijesti\/svijet\/anoreksija-djevojka-spala-je-na-19-kilograma-nakon-sto-je-hodala-i-do-12-sati-na-dan.html<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Anoreksija nervoza je poreme\u0107aj ishrane, koji karakteri\u0161e namerni gubitak te\u017eine&#8230; <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23,83,21,26,5,3,4,6],"tags":[95,94,93],"class_list":["post-573","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drtnedimovic","category-m-zujka","category-mentalnozdravlje","category-nekapitanja","category-predmeti","category-profesori","category-studenti","category-teme","tag-depresija","tag-dijeta","tag-nervoza","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/573","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=573"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/573\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":576,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/573\/revisions\/576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=573"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=573"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=573"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}