{"id":626,"date":"2011-04-07T19:24:58","date_gmt":"2011-04-07T19:24:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=626"},"modified":"2011-04-07T19:29:33","modified_gmt":"2011-04-07T19:29:33","slug":"crna-knjiga-kgb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=626","title":{"rendered":"Crna knjiga KGB"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">&#8222;Pravo i dru\u0161tvo\u201c,\u00a0\u201eSlu\u017ebeni glasnik\u201c,\u00a0 Beograd, broj 1 za ovu godinu<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201cCrna knjiga KGB\u201c britanskog eksperta za tajne slu\u017ebe Christophera Andrew i biv\u0161eg oficira KGB-a Vassilia Mitrochin (Vasilij Mitro\u0161in) ostala je takore\u0107i nepoznata na\u0161oj javnosti, iako je u Velikoj Britaniji, Nema\u010dkoj i drugim zemljama Evrope i sveta do\u017eivela vi\u0161e izdanja u ogromnom tira\u017eu.<br \/>\nTa knjiga, u kojoj se pominju imena velikog broja dr\u017eavnika Evrope i sveta, sadr\u017ei mnoge zna\u010dajne podatke i o Josipu Brozu Titu, Milovanu Djilasu, Aleksandru Rankovi\u0107u, Sretenu \u017dujovi\u0107u, Andriji Hebrangu i drugim politi\u010darima i rukovodiocima biv\u0161e Jugoslavije, zaklju\u010dno sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em.<br \/>\nU njoj se istovremeno saop\u0161tavaju zna\u010dajne \u010dinjenice iz nekih klju\u010dnih politi\u010dkih dogadjaja i zbivanja u dr\u017eavama Evrope i sveta.<br \/>\nKada je re\u010d o biv\u0161oj Jugoslaviji, sukob Staljin \u2013 Tito zauzimaju centralno mesto.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tajni Staljinov plan \u201eSMER\u0160\u201c i Blajburg<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U \u201eCrnoj knjizi KGB\u201c, \u010diji je obim oko 850 stranica, Titovo ime pominje se najpre u vezi sa masakrom u Blajburgu, \u010dije su \u017ertve bili pravi ili osumnji\u010deni saradnici Tre\u0107eg rajha i fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima. Tome je prethodila predaja oficira, vojnika i civila pora\u017eenih fa\u0161isti\u010dkih dr\u017eava i njihovih kolaboratera, koje su saveznici zarobili u Austriji. Britanski general Patrik Scot izru\u010dio je te zarobljenike sredinom maja 1945. generalu Milanu Basti, pod \u010dijom komandom je bio deo jugoslovenskih oru\u017eanih snaga stacioniran u Sloveniji.<br \/>\nDa podsetimo: vi\u0161edecenijski \u0161apat o tom masakru prekinut je tek 1990.godine. Na osnovu razli\u010ditih procena, tokom maja i juna 1945.godine ubijeno je izmedju 50.000 i 80.000. Saborska komisija Hrvatske saop\u0161tila je, medjutim, podatak o 600.000 likvidiranih!<br \/>\nIz podataka iz \u201eCrne knjige KGB\u201c, proisti\u010de da je Blajburg\u0161ki zlo\u010din u stvari jedan iz serije zlo\u010dina koje je sovjetska tajna slu\u017eba planirala jo\u0161 1943. godine. Tajni plan ,pod \u0161ifrom \u201eSMER\u0160\u201c, &#8211; (skra\u0107enica: Smert \u0161pionam, \u201eSmrt \u0161pijunima\u201c) \u2013 odobrio je li\u010dno Staljin. Taj plan imao je za cilj uni\u0161tenje Kozaka koji su se borili na strani Tre\u0107eg rajha i belogardejskih visokih oficira i vi\u0161e generala, od kojih su neki dobili uto\u010di\u0161te u kraljevini Jugoslaviji.<br \/>\nPrema raznim procenama, po direktivama tajnog plana \u201eSMER\u0160\u201c ubijeno je izmedju 3 i 5 miliona ljudi!<br \/>\nKao \u0161to je poznato, o tome je pisao britanski istori\u010dar ruskog porekla Nikolaj Tolstoj u knjizi\u201eMinistar i pokolji\u201c (\u201eThe Minister and Massacres, Hutchinson 1986.) Ali, Tolstoj je bio optu\u017een za \u201eklevetu\u201c. Po\u0161to je izgubio sudski spor, zabranjena je i njegova knjiga.<br \/>\nEto, dakle, jo\u0161 jednog dokaza da je povezanost u zlo\u010dinu mnogo \u010dvr\u0161\u0107a od povezanosti u ljubavi.<br \/>\nTo predo\u010davaju i podaci iz \u201eCrne knjige KGB\u201c, na osnovu kojih se mo\u017ee zaklju\u010diti i o Staljinovim politi\u010dkim namerama prema Titu i Jugoslaviji. Naime, po\u0161to je Staljin, na osnovu tajnog sporazuma sa Britancima, podr\u017eavao do 1943. godine \u010detni\u010dki pokret Dra\u017ee Mihailovi\u0107a, i u periodu od 1941.- 43. slao vi\u0161e puta pripadnike sovjetske tajne slu\u017ebe da likvidiraju Tita &#8211; ( o \u010demu je iscrpnije pisao i Georgi Dimitrov u svojim Dnevnicima, koji su objavljeni tek 2000. godine (!) na nema\u010dkom (\u201eTageb\u00fccher 1933- 1943, Berlin, Aufbau &#8211; Verlag, 2000.) \u2013 njegova je namera bila da \u201erekom krvi\u201c blajburg\u0161kog masakra postavi granicu izmedju Jugoslavije i Zapada i pretvori Tita u svoga taoca. Takore\u0107i u skladu sa nepisanim pravilom, prema kome odgovornost za zlo\u010dine pada na one na \u010dijoj su teritoriji zlo\u010dini po\u010dinjeni.<br \/>\nO Blajburg\u0161kom masakru ima ve\u0107 mnogo svedo\u010danstava. Hrvatski knji\u017eevnik Ivan Aralica napisao je roman \u201e\u010cetvorored\u201c, na osnovu koga je re\u017eiser Ivan Sedlar snimio 1999. godine igrani film i TV-seriju.<br \/>\nMedju zarobljenima bilo je najvi\u0161e Hrvata, zatim Slovenaca, pa oko 5.000 Muslimana i 2.000 Srba i Crnogoraca, pripadnika \u010detni\u010dkog pokreta.<br \/>\nSvedoci tvrde da su mnogi partizanski borci odbijali da vr\u0161e streljanje, pa su iz raznih mesta biv\u0161e Jugoslavije anga\u017eovani \u201edobrovoljci\u201c. Ubijana su \u010dak i deca, koja su bila u ko\u0161uljicama. Ubice su, kratkim rafalom u potiljak, raznosili lobanje ljudi i dece u parampar\u010dad. Komadi\u0107i ko\u017ee, mesa, kostiju, mozga, o\u010diju i mlazevi krvi prianjali su uz uniformu ubica. Krvavi od glave do pete, oni su, obezbedjeni tenkovima sa posadama, danono\u0107no ubijali.<br \/>\nBuldo\u017eeri su zatim zatrpavali jame i ravnali zemlju.<br \/>\nTaj pokolj zastra\u0161uju\u0107ih razmera ne mo\u017ee se nikako opravdati. Ali, zahvalju\u0107i podacima iz \u201eCrne knjige KGB\u201c-a, sti\u010de se novi i znatno \u0161iri istorijski okvir, u kome se jasnije vide lica dr\u017eavnika, politi\u010dara i vojnih komandanata ve\u0107eg broja zemalja toga doba.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0Sukob Staljin &#8211; Tito<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">O sukobu Staljin \u2013 Tito objavljeno je ve\u0107 tuce knjiga. Iz \u201eCrne knjige KGB\u201c proizlazi da je Staljin imao prema Titu podorzrenje jo\u0161 dok je boravio u Moskvi, naro\u010dito od 1937. godine, kada je Broz postao generalni sekretar KPJ, \u010diji su mnogi istaknuti \u010dlanovi likvidirani u tzv. \u010distkama. Smrt je, medjutim, bila sastavni deo kako Staljinove spoljne, tako unutra\u0161nje politike, konstatuju autori knjige.<br \/>\nJosipKopini\u010d, \u201eVazduh\u201c, agent NKVD-a, postao je \u201evezni igra\u010d\u201c izmedju Tita i Moskve. Ali, Kopini\u010d,koji je u\u017eivao poverenje svojih moskovskih nalogodavaca, postao je blizak Titu. Tako su osuje\u0107eni i planovi sovjetskih agenata za likvidaciju Tita u godinama Drugog svetskog rata, kao i poku\u0161aj ocrnjivanja Tita neposredno posle zavr\u0161etka Drugog svetskog rata. Tome je naro\u010dito doprinela Titova izjava na kraju Drugog svetskog rata: \u201eMi ne\u0107emo nikad vi\u0161e od bilo koga da budemo zavisni.\u201c<br \/>\nU centrali moskovske tajne slu\u017ebe, Tito je okarakterisan kao \u010dovek koji \u201eu\u017eiva veliku popularnost, dobar izgled, jak karakter, razum i volju\u201c, ali i negativne osobine kao \u0161to su \u201e pohlepa za mo\u0107i, neumerenost, oholost i neiskrenost\u201c.<br \/>\nHladan odnos Tita i Aleksandra Rankovi\u0107a prema Saveliju Burtakovu, koji je bio NKGB \u2013 Resident u Beogradu i glavni savetnik OZNE u prvim posleratnim godinama takodje je doprinosio da sovjetska vlast ima podozriv odnos prema Titu. Burtakov, koji je razne oplja\u010dkane dragocenosti iz jugoslovenskih ku\u0107a iznosio tajnim kanalima, uru\u010dio je Rankovi\u0107u Staljinov portret, potajno o\u010dekuju\u0107i da \u0107e mu se Rankovi\u0107 \u0161to vi\u0161e pribli\u017eavati. Ali, Burtakov je tim i drugim postupcima izazivao sve ve\u0107e nezadovoljstvo. Usled toga, bio je prekomandovan u Rumuniju, zatim u \u010cehoslova\u010dku, a njegovo mesto u Beogradu zauzeo je Arsenij Ti\u0161kov.<br \/>\nOsim pojedinaca, kao \u0161to su bili, recimo Ko\u010da Popovi\u0107 i Vladimir Velebit, svi ostali najvi\u0161i rukovodioci Jugoslavije, nisu se ideolo\u0161ki razlikovali od sovjetskih.Milovan Djilas je govorio o tome podrobno u svojim knjigama, a maja 1989. meni je rekao: \u201eMi smo bili najbolji djaci u Staljinovoj \u0161koli!\u201c<br \/>\nStaljinu su, medjutim, bili potrebni ne samo ideolo\u0161ki vernici, nego i apsolutni poslu\u0161nici. Po ugledu na druge zemlje komunisti\u010dkih re\u017eima, po\u010delo se sa osnivanjem \u201erezidentura\u201c sovjetskih tajnih slu\u017ebi u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Skoplju, i tzv. \u201epodrezidenture\u201c po gradovima u unutra\u0161njosti Jugoslavije, saop\u0161tavaju autori \u201eCrne knjige KGB\u201c. Jugoslovenska OZNA je utvrdila da su \u0161efovitih centrala po\u010deli da se bezobzirno me\u0161aju u unutranje prilike i odnose u Jugoslaviji i da razaraju unutra\u0161nju dr\u017eavnu bezbednost. Naro\u010dita zabrinutost se javila kada je utvrdjeno da su medju mnogobrojnim zavrbovanim saradnicima i dou\u0161nicima sovjetskih centrala, i ministar industrije Andrija Hebrang i ministar finansija Sreten \u017dujovi\u0107. Tito se posebno razbesneo kada mu je Rankovi\u0107 saop\u0161tio da je saradnica sovjetske tajne slu\u017ebe postala i Du\u0161ica Perovi\u0107, rukovodilac jugoslovenskog \u0161ifrantskog odeljenja. Tito je Rankovi\u0107u kazao: \u201eStvaranje obave\u0161tajne mre\u017ee \u2013 to im ne\u0107emo ni po koju cenu dozvoliti! I to im moramo odmah bez okoli\u0161enja saop\u0161titi!\u201c<br \/>\nTi\u0161kov je, medjutim, zahtevao otvoreno jo\u0161 ve\u0107i broj sovjetskih centrala i sovjetskih tajnih agenata, kao i pravo da od centrale OZNE dobije sve informacije o jugoslovenskim agentima, njihova akta i planirane operacije.<br \/>\nPo\u0161to je u to vreme planirano stvaranje Balkanske federacije, Staljin je po\u010deo da to do\u017eivljava kao potencijalnu opasnost za sovjetsku hegemoniju, \u0161to je, najzad, dovelo do isklju\u010denja KPJ iz Kominforma, posleratnog naslednika Kominterne. Sovjetska tajna slu\u017eba dokazivala je da je Jugoslavija pod \u201euticajem britanske \u0161pijunske mre\u017ee\u201c i da je KPJ postala \u201e revizionisti\u010dka partija\u201c.<br \/>\nTito, koji je u kartoteci sovjetske tajne slu\u017ebe imao \u0161ifru \u201eOrao\u201c, dobio je sada novu \u0161ifru: \u201eStrvinar\u201c.<br \/>\nStaljin je bio duboko uveren da \u0107e Tita mo\u0107i da smeni. Ra\u010dunao je, pored svega \u010dime je raspolagao, i sa \u201ekrticama\u201c Hebrangom i \u017dujevi\u0107em, generalmajorom Momom Jurovi\u0107em, koji je brinuo o Titovoj telesnoj za\u0161titi, kao i sa mnogim drugim rukovodiocama na raznim nivoima u Jugoslaviji.<br \/>\nPo\u010deli su brzo i oru\u017eane provokacije i pograni\u010dni sukobi, \u010diji je bilans poznat. (U cilju odbrane od sovjetske invazije, bilo je \u010dak planirano da se Vojvodina potopi i pretvori u more! Taj podatak je saop\u0161tio i Ko\u010da Popovi\u0107 u knjizi Aleksandra Nenadovi\u0107a \u201eRazgovori s Ko\u010dom\u201c).<br \/>\nNajzad, Josif Griguljevi\u010d &#8211; ( sa \u0161iframa MAX i DAX) &#8211; koji je imao vode\u0107u ulogu u likvidaciji Trockog, bio je zadu\u017een za ubistvo Josipa Broza. Ali, atentat planiran po\u010detkom februara 1953. godine, kao \u0161to je ve\u0107 opisano u drugim knjigama, nije uspeo.<br \/>\nNakon Staljinove smrti, umesto planiranja atentata na Tita, zapo\u010deto je pomirenje.<br \/>\nNikita Hru\u0161\u010dov je kopiju referata, koji je podneo na XX kongresu, uru\u010dio tada\u0161njem jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi Dobrivoju Vidi\u0107u, i u prisustvu Molotova, Maljenkova, Suslova i drugih \u010dlanova sovjetske vrhu\u0161ke, kazao mu:\u201cPredajte ovo Brozu. Kada pro\u010dita ovaj referat, vide\u0107e da je kao da ga je on pisao!\u201c<br \/>\nKada je Hru\u0161\u010dov maja 1955. posetio Beograd, \u201eratne sekire\u201c su zakopane.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0Tajne sa Briona<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0Posle pobune u isto\u010dnom Berlinu 1953. i brzo uga\u0161enog manjeg oru\u017eanog ustanka 28.juna 1956. u Poznanju u Poljskoj, do\u0161lo je do ustanka madjarskog naroda protiv omra\u017eenog Rako\u0161ijevog re\u017eima 23.oktobra 1956.godine. Madjarski ustanak, a u vezi s tim i uloga jugoslovenske ambasade u Budimpe\u0161ti, predmet su ogromnog broja knjiga koje su objavljene u mnogim zemljama Evrope i sveta. Knjiga Veljka Mi\u0107unovi\u0107a \u201eMoskovske godine 1956\/58\u201c, koja se pojavila 1977. godine, imala je do raspada komunisti\u010dkog sistema najve\u0107i ugled. Ali, po\u010dev od pada Berlinskog zida, taj dogadjaj je opisivan sa svih mogu\u0107ih strana.<br \/>\nNeke tajne \u010duvane su decenijama. Medju njima je bio i tajni sastanak Tita sa Hru\u0161\u010dovom i Maljenkovom na Brionima u no\u0107i 2. i 3. novembra 1956. godine, koji je usledio posle druge oru\u017eane intervencije sovjetske armije u Budimp\u0161ti. Na tom sastanku odlu\u010deno je da se Imre Nadj smeni, progna i osudi na smrt. Drugo, izmedju predloga Hru\u0161\u010dova da na mesto Nadja dodje Jano\u0161 Minik, tada\u0161nji madjarski ambasador u Moskvi, odneo je prevagu Titov predlog da se na to mesto postavi Jano\u0161 Kadar.<br \/>\n(U Arhivi Ministarstva inostranih poslova Jugoslavije bilo je na desetine fascikla sa tajnim izve\u0161tajima o tim dogadjajima i o situaciji u na\u0161oj ambasadi u Budimpe\u0161ti, kao i o sastanku na Brionima. Na osnovu uvida u te tajne izve\u0161taje, napisao sam o tome tekst, koji je objavljen aprila 1983. godine u \u201eKnji\u017eevnoj re\u010di\u201c).<br \/>\nU vezi sa madjarskim ustankom, autori \u201eCrne knjige KGB\u201c-a dali su najvi\u0161e prostora Juriju Andropovu, tada\u0161njem sovjetskom ambasadoru u Budimpe\u0161ti.<br \/>\nStari KGB-ovac, Andropov, imao je, prema podacima iz ove knjige, klju\u010dnu ulogu i u eri Leonida Bre\u017enjeva, posebno u gu\u0161enju \u201ePra\u0161kog prole\u0107a\u201c 1968. godine, kada je smenjen Aleksandar Dub\u010dek.<br \/>\nPo\u0161to je Tito, zajedno sa tada\u0161njim rukovodstvom, podr\u017eavao Dub\u010deka, i omogu\u0107io mnogim gradjanima \u010cehoslova\u010dke boravak u na\u0161oj zemlji, koji su organizovali antisovjetsku kampanju, sovjetske pretnje bile su uperene i protiv Jugoslavije. Vojna pripravnost Jugoslavije bila je na najvi\u0161em stepenu, promenjeni su vojni planovi i strategija, i uveden je koncept op\u0161tenarodne odbrane i za\u0161tite.<br \/>\nAutori \u201eCrne knjige KGB\u201c ne pominju podatke koji se odnose na Tita i Jugoslaviju, ali su vrlo iscrpno osvetlili dogadjaje u \u010cehoslova\u010dkoj.<br \/>\nSovjetska tajna slu\u017eba organizovala je kasnije operaciju \u201ePROGRES\u201c zbog masovnog pokreta u Hrvatskoj. Kako je konstantovano, kriza 1971. bila je najte\u017ea kriza u Jugoslaviji od vremena Titovog razlaza sa Staljinom 1948.godine.<br \/>\n\u0160to se ti\u010de Milovana Djilasa, njegova knjiga \u201eNova klasa\u201c ocenjena je kao najrazornija kritika sovjetskog sistema, a sam Djilas kao \u201edisident broj jedan\u201c. Zbog toga je sovjetska tajna slu\u017eba decenijama onemogu\u0107avala pojavu te knjige u SSSR- u, njeno kori\u0161\u0107enje ili \u010dak pominjanje.<br \/>\n\u201eCrna knjiga KGB\u201c , koja sadr\u017ei podatke o skoro 1000 li\u010dnosti, medju kojima su naugledniji i najuticajniji dr\u017eavnici, diplomate, politi\u010dari, generali, agenti, filozofi, pisci, razni umetnici, novinari, crkveni velikodostojnici ,sportisti itd., deluje poput \u201etajne enciklopedije\u201c 20. veka. Pa\u017eljivim \u010ditanjem te knjige dolazi se do pora\u017eavaju\u0107eg zaklju\u010dka: istorija minulog veka bila u velikoj meri posledica, ponekad \u010dak direktan rezultat, delovanja tajnih slu\u017ebi!<br \/>\nOva knjiga sadr\u017ei dva pora\u017eavaju\u0107a primera.<br \/>\nPrvi primer je izgradnja Berlinskog zida, uz pre\u0107utnu saglasnost SAD.<br \/>\nDrugi primer je ru\u0161enje nema\u010dkog kancelara Vilija Branta, kome je isto\u010dnonema\u010dka tajna slu\u017eba zajedno sa sovjetskom, postavila u kabinetu agenta Gintera Gijoma!<br \/>\nInjacio Silone (Ignazio Silone) rekao je jednom u \u0161ali Palmiru Toljatiju: \u201eOdlu\u010duju\u0107a bitka vodi\u0107e se izmedju komunista i biv\u0161ih komunista\u201c, a Kestler je ostavio poruku da \u201eokaljana civilizacija neminovno kalja i svoje potomstvo\u201c.<br \/>\nOnima koji su pre\u017eiveli 20. vek i pro\u010ditali \u201eCrnu knjigu KGB\u201c, do\u017eive\u0107e mo\u017eda re\u010di Silonea kao proro\u010danstvo, a Kestlerovu misao kao su\u0161tu realnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201cCrna knjiga KGB\u201c britanskog eksperta za tajne slu\u017ebe ostala je takore\u0107i nepoznata na\u0161oj javnosti  <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[46,3,45,6],"tags":[106,107,108,105],"class_list":["post-626","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-dr-r-djuric","category-profesori","category-sociologija","category-teme","tag-jugoslavija","tag-sssr","tag-staljin","tag-tito","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=626"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/626\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":628,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/626\/revisions\/628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}