{"id":634,"date":"2011-04-08T10:08:25","date_gmt":"2011-04-08T10:08:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=634"},"modified":"2011-04-08T10:24:42","modified_gmt":"2011-04-08T10:24:42","slug":"poremecaj-ponasanja-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=634","title":{"rendered":"Poreme\u0107aj pona\u0161anja II"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Poreme\u0107aj pona\u0161anja pripada grupi poreme\u0107aja koji se javljaju u detinjstvu i mladosti. Manifestuje se naru\u0161avanjem prava drugih sa ciljem da se oni ponize ili povrede. Pored ovoga decu sa poreme\u0107ajem pona\u0161anja odlikuje nagao temperament, sklonost ka zajedljivim komentarima (zadirkivanje drugih), vulgarnost, okrivljivanje drugih za svoja nedela. Pona\u0161anja koje dete ili adolescent ispoljava naj\u010de\u0161\u0107e se kose sa pravnim normama i zakonom, \u0161to podrazumeva kra\u0111e, d\u017eeparenje, provale, nasilje prema stvarima ljudima i \u017eivotinjama, vandalizam, trgovinu drogom, zapo\u010dinjanje tu\u010da, nepa\u017eljivu i divlja\u010dku vo\u017enju, opijanje, seksualni promiskuitet.Ova deca naj\u010de\u0161\u0107e nisu neomiljena u vr\u0161nja\u010dkim grupama i \u010desto su odbacivana.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Razli\u010dite oblike poreme\u0107enog pona\u0161anja dete\u00a0ispoljava u grupi sa dva ili tri druga i to uglavnom na uzrastu do desete godine \u010dine\u0107i sitna prestupni\u0161tva. Sa pribli\u017eavanjem punoletstva, dolazi do sve ve\u0107eg osamostaljivanja u antisocijalnom pona\u0161anja.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\">Poreme\u0107aj pona\u0161anja ograni\u010den na porodi\u010dnu sredinu<\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ova vrsta poreme\u0107aja se sastoji od poreme\u0107aja pona\u0161anja koji obuhvataju antisocijalno ili agresivno pona\u0161anje (nije samo suprotstavljaju\u0107e, prkosno, ru\u0161ila\u010dko pona\u0161anje)\u00a0 u kome je izmenjeno pona\u0161anje, i to u potpunosti ili skoro u potpunosti, ograni\u010deno na ku\u0107u i\/ili interakcije sa \u010dlanovima naju\u017ee porodice ili doma\u0107instava. \u00a0U osnovi ovaj poreme\u0107aj zahteva zadovoljenje op\u0161tih kriterijuma samog poreme\u0107aja pona\u0161anja o kome je ve\u0107 bilo re\u010di &#8211; &#8220;poreme\u0107aj pona\u0161anja karakteri\u0161e ponavljano i trajno prisustvo obrazaca antisocijalnog, agresivnog i izaziva\u010dkog pona\u0161anja.&#8220; \u010cak i te\u0161ko poreme\u0107eni odnosi na nivou roditelj &#8211; dete nisu sami po sebi dovoljni za postavljanje dijagnoze. Mogu da se jave kra\u0111e iz ku\u0107e, \u010desto usmerene na novac, ili stvari jedne ili dve odre\u0111ene osobe. Ovo mo\u017ee biti pra\u0107eno namernim destruktivnim pona\u0161anjem, ponovo \u010desto usmerenim na odre\u0111ene \u010dlanove porodi\u010dne grupe, kao \u0161to je lomljenje igra\u010daka ili ukrasa, cepanje ode\u0107e, grebanje po name\u0161taju ili uni\u0161tavanje vrednih stvari. Nasilje prema \u010dlanovima porodice (ali ne i drugih) i namerno podmetanje vatre (piromanija) ograni\u010dene na ku\u0107u spada tako\u0111e u ovu dijagnosti\u010dku kategoriju poreme\u0107aja.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\">!!! Dijagnosti\u010dka uputstva !!!<\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da bi se postaviola dijagnoza, potrebno je da\u00a0 ne postoji izvan porodice zna\u010dajan poreme\u0107aj pona\u0161anja. Va\u017eno je tako\u0111e, i da su socijalni odnosi deteta van porodice u okvirima normalnog.<br \/>\nU najve\u0107em broju slu\u010dajeva ovi porodi\u010dno specifi\u010dni\u00a0 poreme\u0107aji pona\u0161anja nastaju u kontekstu nekog oblika izra\u017eenog poreme\u0107aja odnosa izme\u0111u deteta i jednog ili vi\u0161e \u010dlanova u\u017ee porodice. De\u0161ava se da poreme\u0107aj mo\u017ee nastati u vezi sa kofliktom sa novoprido\u0161lim o\u010duhom ili ma\u0107ehom.\u00a0<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\">Nesocijalizovani poreme\u0107aj pona\u0161anja<\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vrsta poreme\u0107aja pona\u0161anja koja se karakteri\u0161e kombinacijom trajno prisutnog antisocijalnog pona\u0161anja (zadovoljava op\u0161te kriterijume poreme\u0107aja pona\u0161anja; ne sastoji se samo od suprotstavljaju\u0107eg, izaziva\u010dkog, ru\u0161ila\u010dkog pona\u0161anja) sa zna\u010dajno rasprostranjenim o\u0161te\u0107enjem odnosa sa drugom decom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">!!! Dijagnosti\u010dka uputstva !!!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nedostatak stvarne integracije u grupu vr\u0161njaka \u010dini klju\u010dnu razliku od takozvanih &#8220;socijalizovanih&#8220; poreme\u0107aja pona\u0161anja i to predstavlja prvenstvo nad svim ostalim razlikama. Poreme\u0107aj odnosa sa vr\u0161njacima najvi\u0161e se uo\u010dava u vidu izolacije, i\/ili odbacivanja ili nepopularnosti kod ostale dece, uz nedostatak bliskih prijatelja ili trajno empati\u010dkih, recipro\u010dnih odnosa sa drugima u istoj starosnoj grupi. Sa odraslima naj\u010de\u0161\u0107e dolazi do neslaganja, neprijateljstva i ose\u0107anja ozloje\u0111enosti.\u00a0 Dobri odnosi sa odraslima mogu da postoje, obi\u010dno bez kvaliteta bliskosti i poverljivosti. Ako ti dobri odnosi i postoje, oni ne isklju\u010duju dijagnozu. Naj\u010de\u0161\u0107e se nailazi i na podatak da postoji neka udru\u017eena emocionalna smetnja. Potrebno je odrediti simptomatologiju i ako je ona izra\u017eena u stepenu koji je dovoljan da zadovolji kriterijume za\u00a0 me\u0161oviti poreme\u0107aj, onda treba koristiti tu dijagnozu.<br \/>\nDoti\u010demo prestupni\u0161tvo koje je karakteristi\u010dno da je pojedina\u010dno, ali ne i nu\u017eno u ovoj kategoriji poreme\u0107aja. Tipi\u010dna pona\u0161anja iz prestupni\u0161tva, obuhvataju: siled\u017eijstvo, ekscesivne tu\u010de (posebno kod starije dece), iznu\u0111ivanje ili nasilni\u010dke napade, izra\u017eenu neposlu\u0161nost, grubost, nesaradnju i otpor prema autoritetu; javljaju se i jaki napadi besa i nekontrolisanog gneva; uni\u0161tavanje imovine, podmetanje po\u017eara kao i surovost prema drugoj deci i \u017eivotinjama. U nekom broju slu\u010dajeva, pojedina deca se uklju\u010duju u grupne prestupe. Zbog toga je priroda prestupa manja va\u017ena u odnosu na postavljanje dijagnoze od kvaliteta interpersonalnih odnosa.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\">Socijalizovani poreme\u0107aj pona\u0161anja<\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ova kategorija se primenjuje za poreme\u0107aje pona\u0161anja koji obuhvataju stalno antisocijalno ili agresivno pona\u0161anje i zadovoljavaju opisane kriterijume poglavlja &#8220;poreme\u0107aja pona\u0161anja&#8220;; a ne sastoje samo od suprotstavljaju\u0107eg, izaziva\u010dkog, ru\u0161ila\u010dkog pona\u0161anja kod\u00a0 pojedinaca koji su uglavnom dobro integrisani u grupu vr\u0161njaka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">!!! Dijagnosti\u010dka uputstva !!!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osnovnu osobinu za razgrani\u010denje predstavlja postojanje adekvatnih, trajnih prijateljstava u grupi vr\u0161njaka. Naj\u010de\u0161\u0107e se grupa vr\u0161njaka sastoji od mladih koji su uklju\u010deni u delikventne ili antisocijalne aktivnosti, u kom slu\u010daju detetovo socijalno neprihva\u0107eno pona\u0161anje mo\u017ee biti dobro prihva\u0107eno od grupe vr\u0161njaka i odre\u0111eno subkulturom kojoj pripada. Me\u0111utim, ovo nije neophodan zahtev za dijagnozu; dete mo\u017ee da pripada nedelikventnoj grupi vr\u0161njaka pri \u010demu se njegovo antisocijalno pona\u0161anje odvija izvan ovog konteksta. Ukoliko antisocijalno pona\u0161anje podrazumeva naro\u010dito zastra\u0161ivanje, mogu da postoje poreme\u0107eni odnosi sa \u017ertvama ili nekom drugom decom. Tako\u0111e, ovo ne ometa postavljanje dijagnoze uz postojanje podataka da dete pripada nekoj grupi vr\u0161njaka kojoj je ono lojalno i u okviru koje ostvaruje trajna prijateljstva.<br \/>\nOdnosi sa odraslim autoritetima imaju tendenciju da budu lo\u0161i ali mogu da postoje i dobri odnosi sa odre\u0111enim odraslim osobama. Emocionalni poreme\u0107aji su obi\u010dno minimalni. Poreme\u0107aj pona\u0161anja mo\u017ee ali ne mora da uklju\u010di porodi\u010dno okru\u017eenje, ali ako je ograni\u010den samo na ku\u0107u to isklju\u010duje dijagnozu. Poreme\u0107aj je najuo\u010dljiviji izvan porodi\u010dnog konteksta a specifi\u010dno ispoljavanje u \u0161koli ili drugim vanporodi\u010dnim okru\u017eenjima je kompatibilno sa dijagnozom.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: justify;\"><strong>Poreme\u0107aj u vidu protivljenja i prkosa<\/strong><\/h4>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovaj oblik poreme\u0107aja pona\u0161anja ima za karakteristiku da se vi\u0111a kod dece mla\u0111e od devet ili deset godina. Defini\u0161e se\u00a0prisustvom\u00a0nazna\u010deno nepokornog, neposlu\u0161nog i provokativnog pona\u0161anja uz odsustvo ozbiljnih antisocijalnih ili agresivnih akata koji naru\u0161avaju zakon ili prava drugih. Kod dijagnostikovanja ovog poreme\u0107aja, moraju biti zadovoljeni op\u0161ti kriterijumi\u00a0 ovog poglavlja, &#8211; &#8220;poreme\u0107aji pona\u0161anja&#8220;.\u00a0<br \/>\nKada se radi i o jako nesta\u0161nom ili nevaljalom pona\u0161anju, oni nisu sami po sebi dovoljni za postavljanje dijagnoze. Mnogi autoriteti smatraju da ovi oblici pona\u0161anja, predstavljaju bla\u017ei oblik poreme\u0107aja pona\u0161anja, a ne kvalitativno razli\u010dit tip. Jo\u0161 uvek nema dovoljno podataka istra\u017eivanja o tome, da li je razlika kvalitativna ili kvantitativna. Me\u0111utim, prema svim dosada\u0161njim nalazima, mo\u017ee se zaklju\u010diti da, ukoliko je tip poreme\u0107aja pona\u0161anja razli\u010dit, on se pojavljuje uglavnom ili ve\u0107inom kod mla\u0111e dece. Kada se ova kategorija upotrebljava, potrebno je biti oprezan, posebno kada su starija deca u pitanju.\u00a0 Klini\u010dki zna\u010dajni poreme\u0107aji pona\u0161anja starije dece su obi\u010dno pra\u0107eni antisocijalnim ili agresivnim pona\u0161anjem koje prevazilazi nepokornost, neposlu\u0161nost ili ru\u0161ila\u0161tvo, mada ne tako retko njima mo\u017ee da prethodi neposlu\u0161no i prkosno pona\u0161anje na mla\u0111em uzrastu. Ova kategorija je uklju\u010dena da odslika svakida\u0161nju dijagnosti\u010dku praksu i da olak\u0161a klasifikaciju poreme\u0107aja koji se javljaju kod mla\u0111e dece.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">!!! Dijagnosti\u010dka uputstva !!!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osnovna karakteristika ovog poreme\u0107aja je oblik trajno negativnog, neprijateljskog, prkosnog, provokativnog i ru\u0161ila\u010dkog pona\u0161anja, koje je jasno van normalnih okvira pona\u0161anja za dete istog uzrasta i iste sociokulturne sredine, a koje ne uklju\u010duje ozbiljnija naru\u0161avanja prava drugih. Deca sa ovim poreme\u0107ajima \u010desto i aktivno prkose zahtevima ili pravilima odraslih i namerno uznemiravaju druge ljude. Tako\u0111e, oni su skloni da budu gnevni, ozloje\u0111eni i da se lako naljute na druge ljude koje krive za svoje sopstvene gre\u0161ke ili te\u0161ko\u0107e.\u00a0<br \/>\nKarakteristi\u010dno za njih je da imaju nisku toleranciju na frustracije i lako se naljute. Tipi\u010dno, njihova nepokornost ima provokativni karakter tako da oni zapo\u010dinju suprotstavljanja i obi\u010dno ispoljavaju preteran nivo grubosti, nekooperativnosti i otpora prema autoritetu.<br \/>\nOvakvo pona\u0161anje je \u010desto najuo\u010dljivije u interakcijama sa odraslim osobama ili vr\u0161njacima koje dete dobro poznaje, dok se simptomi poreme\u0107aja ne moraju zapaziti tokom klini\u010dkog pregleda.<br \/>\nZna\u010dajna razlika od drugih oblika poreme\u0107enog pona\u0161anja je odsustvo pona\u0161anja koje naru\u0161ava zakone i bazi\u010dna prava drugih, a \u0161to se ispoljava kroz kra\u0111e, surovost, zastra\u0161ivanje, napastvovanje i destruktivnost. Potrebno je voditi ra\u010duna da ipak, prkosno, nepokorno pona\u0161anje, kako je gore istaknuto, je \u010desto prisutno kod drugih tipova poreme\u0107enog pona\u0161anja. Ukoliko drugi tip postoji, on ima prednost prilikom odre\u0111ivanja dijagnoze, u odnosu na prkosno-nepokorni poreme\u0107aj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"text-decoration: underline;\">LITERATURA:<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"text-decoration: underline;\">\u00a0<\/span><\/p>\n<ol>\n<li style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.stetoskop.info\/Poremecaj-ponasanja-dece-337-s1-content.htm\">http:\/\/www.stetoskop.info\/Poremecaj-ponasanja-dece-337-s1-content.htm<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/tuznevibracije.editboard.com\/t41-poremecaji-ponasanja\">http:\/\/tuznevibracije.editboard.com\/t41-poremecaji-ponasanja<\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.psihologija.autentik.net\/poremecaji_ponasanja_vrste_poremecaja_licnosti.php\">http:\/\/www.psihologija.autentik.net\/poremecaji_ponasanja_vrste_poremecaja_licnosti.php<\/a><\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Poreme\u0107aj pona\u0161anja pripada grupi poreme\u0107aja koji se javljaju u detinjstvu i mladosti <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23,21,26,5,3,50,4,6],"tags":[55,57,109],"class_list":["post-634","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drtnedimovic","category-mentalnozdravlje","category-nekapitanja","category-predmeti","category-profesori","category-s-zivkovic","category-studenti","category-teme","tag-dete","tag-poremecaj","tag-uputstvo","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=634"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/634\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":636,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/634\/revisions\/636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}