{"id":807,"date":"2011-04-25T22:54:59","date_gmt":"2011-04-25T22:54:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=807"},"modified":"2011-05-29T20:58:21","modified_gmt":"2011-05-29T20:58:21","slug":"epilepsija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=807","title":{"rendered":"Epilepsija"},"content":{"rendered":"

\ufeffDefinicija epilepsije<\/span><\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Epilepsija<\/a> se defini\u0161e kao hroni\u010dni mo\u017edani poreme\u0107aj razli\u010dite etiologije koja se karakteri\u0161e ponavljanim napadima nastalim zbog prekomernog pra\u017enjenja mo\u017edanih neurona. Epilepsi\u010dni napadi ispoljavaju se \u00a0u toku razli\u010ditih stanja ili bolesti koja direktno ili indirektno zahvataju mozak, kao \u0161to su metaboli\u010dki poreme\u0107aji,infekcije, tumori mozga, mo\u017edane traume… <\/span><\/p>\n

Dijagnoza epilepsije<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n

Do postavljanja dijagnoze epilepsije dolazi isklju\u010divo ako se napadi ponavljaju. Pored tipa napada, kod epilepsije se procenjuju i mnoge druge osobine: postojanje poznate etiologije, u\u010destalost napada, vreme pojave prvog napada, reagovanje napada na lekove, pojava i drugih smetnji ( mentalna zaostalost, problemi u govoru…),kao i \u00a0EEG nalazi .<\/span><\/p>\n

Podela epilepsi\u010dnih napada-naj\u010de\u0161\u0107i su: Toni\u010dno kloni\u010dni napad, Apsans napad, Miokli\u010dni napad, Jednostavni parcijalni napad i Kompleksni parcijalni napad.<\/strong><\/em><\/span><\/p>\n

Svi ovi napadi mogu se pojavljivati samostalno,a postoje i kombinovani napadi. De\u0161ava se da konkretni napad nema isklju\u010divo karakteristike jednog tipa, ve\u0107 je kombinacija vi\u0161e tipova napada. Napad mo\u017ee po\u010deti sa karakteristikama jednog tipa,a pritom da se zavr\u0161i sa karakteristikama drugog tipa i to se naziva generalizacija.<\/em><\/span><\/p>\n

Toni\u010dno klini\u010dki napad<\/strong><\/span><\/p>\n

Toni\u010dno klini\u010dki napad ( ranije nazivan Grand mal napad) spada u generalizovane napade. Napad se obo\u010dno sastoji iz vi\u0161e faza.<\/span><\/p>\n

*(1) Prva toni\u010dna faza<\/em> po\u010dinje \u00a0gubitkom svesti i gr\u010dem svih mi\u0161i\u0107a tela. Tada je lice u gr\u010du,o\u010di su poluotvorene. Vilice su u po\u010detku uko\u010dene, obi\u010dno dolazi do \u00a0ugriza jezika. Ekstremiteti su ispru\u017eeni i uko\u010deni. Mo\u017ee se javiti krik. Za vreme ove faze zbog gr\u010da disajne muskulature nema pokreta disanja. Cela prva, toni\u010dna faza napada traje 10 do 20 sekundi.<\/span><\/p>\n

*(2) Druga, kloni\u010dna faza<\/em> – Trzajevi su ritmi\u010dni, u po\u010detku brzi,a onda postaju sve sporiji . O\u010dni kapci podrhtavaju, ekstremiteti se trzaju, disajni mi\u0161i\u0107i dovode do \u010dulnog krkljanja ili isprekidanog krika.I ovde mo\u017ee do\u0107i do ugriza jezika. Mi\u0161i\u0107i jezika svojim gr\u010devima mogu da pljuva\u010dku pretvore u penu, a ukoliko postoji i ugriz jezika, pena postaje krvava. Ova faza traje 20 do 30 sekundi.<\/span><\/p>\n

*(3) Faza iscrpljenja<\/em>– Trzajevi prestaju, dolazi do opu\u0161tanja mi\u0161i\u0107a, disanje se uspostavlja, ali je na po\u010detku ote\u017eano, \u010dujno. Mo\u017ee do\u0107i do popu\u0161tanja sfinktera i umokravanja. Pacijent je bez svesti, ali postepeno po\u010dinje da reaguje i po\u010dinje da se spontano pokre\u0107e. Ova faza traje od 1 do 5 minuta, nakon \u010dega dolazi do oporavka sa postepenim dola\u017eenjem svesti.<\/span><\/p>\n

Aspans napad <\/strong><\/span><\/p>\n

Osoba sa ovim tipom napada iznenada i naglo prekida aktivnost. Ona je \u00a0odsutna u toku \u010ditavog napada. O\u010di su okrenute malo navi\u0161e, pogled je prazan i uko\u010den, kao da gledaju u prazno. Ovde ne dolazi do pada, obi\u010dno se zadr\u017ei polo\u017eaj u kome je osoba bila na po\u010detku napada. K svesti se dolazi naglo, a sama osoba nije svesna napada. Sam napad traje od 6 do 25 sekundi, naj\u010de\u0161\u0107e 8 do 15 sekundi. U toku napada osoba ne reaguje na pozive, ali pri kraju napada poziv po imenu mo\u017ee da prekine napad. <\/span><\/p>\n

Miokloni\u010dni napad<\/strong><\/span><\/p>\n

Predstavlja iznenadni, kratkotrajni nevoljni pokret u vidu trzaja. Obi\u010dno zahvata mi\u0161i\u0107e obe strane, najuo\u010dljiviji je na ekstremitetima. Osoba je svesna napada. \u010cesto se ovi napadi javljaju u jutarnjim satima, u prvom satu posle bu\u0111enja. <\/span><\/p>\n

Jednostavni parcijalni napad<\/strong><\/span><\/p>\n

Predstavlja napad koji zahvata jedan deo organizma (poti\u010du iz jednog dela mozga). Zavisno od toga koja funkcija je zahva\u0107ena, napadi mogu biti motorni (u vidu uko\u010denosti, podrhtavanja ili trzajeva jednog dela tela) ili somatosenzorni ( u vidu trzanja, bridenja, bockanja, strujanja,\u017earenja, paljenja, ali i kao gubitak ose\u0107aja u jednom delu tela). <\/span><\/p>\n

Slo\u017eeni parcijalni napad <\/strong><\/span><\/p>\n

Osoba nije svesna \u0161ta radi,dolazi do potpuno izmenjenog stanja svesti. De\u0161ava se da se osoba uop\u0161te ne se\u0107a prethodnog stanja. Pojavljuju se pokreti i radnje koje se ponavljaju i mogu biti u vidu mljackanja, oblizivanja, \u017evakanja, coktanja jezikom ,gutanja i retko pljuvanja. Pokreti mimi\u010dne muskulature sa izmenama razli\u010ditih izraza lica ili zauzimanja odre\u0111enog polo\u017eaja celog tela. Pokreti ekstremiteta u vidu \u010detkanja ode\u0107e, \u010da\u010dkanja po kosi, grebanja po licu, pljeskanje rukama , trljanje po butinama, otkop\u010davanje dugmadi, preturanje po dzepovima, privla\u010denje predmeta ili pridr\u017eavanje za druge osobe, skidanje delova ode\u0107e.<\/span><\/p>\n

literatura:<\/span><\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.anima.autentik.net\/o_epilepsiji_definicija.php<\/a><\/p>\n


\n<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

se defini\u0161e kao hroni\u010dni mo\u017edani poreme\u0107aj razli\u010dite etiologije koja se karakteri\u0161e ponavljanim napadima nastalim zbog prekomernog pra\u017enjenja mo\u017edanih neurona… . . . <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[157,156,5,9,4,6],"tags":[282,281],"class_list":["post-807","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-epilepsija","category-m-calic","category-predmeti","category-racunariuvoradu","category-studenti","category-teme","tag-definicija","tag-epilepsija-2","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=807"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":928,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/807\/revisions\/928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}