{"id":938,"date":"2011-05-01T08:57:12","date_gmt":"2011-05-01T08:57:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=938"},"modified":"2011-05-01T08:58:06","modified_gmt":"2011-05-01T08:58:06","slug":"jezik-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/?p=938","title":{"rendered":"Jezik \u017eivota"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">&#8222;Politika&#8220;, 30.04.2011., &#8222;Jezik \u017eivota&#8220;, str. 09.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Posle Erika Kula (1960), koji je 2000. godine postavio \u010dvrste temelje sinteti\u010dkoj biologiji, toj \u2013 kako se predvi\u0111a &#8211;\u00a0 vode\u0107oj nauci u 21.veku, tim nau\u010dnika sa univerziteta u SAD i Evropi, u kojem ima glavnu re\u010d profesor Stanford univerziteta u Kaliforniji Dru Endi (1970), poku\u0161a\u0107e\u00a0 da odgonetne jezik \u017eivota.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Informati\u010dar Hristofer Fogt, jedan od istra\u017eiva\u010da iz tog tima, objasnio je da je njihova namera da stvore jezik pomo\u0107u koga \u0107e biti programirane \u0107elije kao \u0161to se programiraju roboti i kompjuteri. To jest, spoji\u0107e gene tako da \u0107elije uvek isto reaguju na odre\u0111ene situacije.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Po mi\u0161ljenju ovog mladog nau\u010dnika, koji ka\u017ee u \u0161ali\u00a0 da se 15 odsto ljudskih gena \u201epodudara\u201c sa genima banane, bi\u0107e to\u00a0 po\u010detak ovladavavanja kompleksnim \u017eivotom, novog nau\u010dnog projekta sinteti\u010dke biologije, koji okuplja nau\u010dnike raznih struka, \u0161to mo\u017ee dovesti , kako veruje, i do ra\u0111anja nove biolo\u0161ke nau\u010dne oblasti.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ovaj nau\u010dni tim je pomo\u0107u standardizovanih genskih ise\u010daka, popularno nazvanih \u201ebiocigle\u201c- (\u0161to je specijalnost Endija i njegovih saradnika Tomasa Knajta i\u00a0 D\u017eeralda Sasmana) &#8211;\u00a0 stvorio posle \u010detvorogodi\u0161njeg nau\u010dno -istra\u017eiva\u010dkog rada bakterije koje detektuju arsen, zatim svetle\u0107i sinhroni \u010dasovnik konstruisan pomo\u0107u tri gena iz jedne bakterijske kulture, drve\u0107e koje mo\u017ee da svetli poput sijalica, pa bakterije koje pro\u017ediru koleru, mikrobe koji mogu da \u017eive na Marsu\u00a0 itd.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kako su istra\u017eiva\u010di predstavili\u00a0 javnosti rezultate svoga rada, biosenzor po\u010dinje da svetli kada se u vodu sipa arsen. Svetlucanje se poja\u010dava kada se pove\u0107a koli\u010dina arsena, ali nestaje ako u vodi nema arsena.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Komenari\u0161u\u0107i sinhroni \u010dasovnik, \u0161vajcarski biolog Martin Fusenegerd je rekao: \u201eTo se mo\u017ee uporediti sa momentom kada istovremeno zasvetle\u00a0 svi semafori u svetu!\u201c<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ne skrivaju\u0107i zadovoljstvo zbog dosad nezabele\u017eenih\u00a0 dostignu\u0107a u istoriji nauke, Ron Vajs, jedan od \u010dlanova tog tima, ka\u017ee da\u00a0 nova otkri\u0107a prate i razne zagonetke, koje oni zasad nisu u stanju\u00a0 da odgonetnu. Tako, na primer, kada se ubrizgaju strani geni u bakteriju, nastaju mnogi ne\u017eeljeni efekti. Pri tom je uo\u010deno\u00a0 da to\u00a0 u nekim slu\u010dajevima izaziva velike promene u \u0107elijama, dok se u drugim slu\u010dajevima ubrizgani geni brzo neutrali\u0161u. \u0160to zna\u010di, procesi se ne mogu jo\u0161 uvek potpuno predvideti i kontrolisati. Jer, kako je rekao Vajs, u \u0107eliji, za razliku od kompjuterskog \u010dipa koji ne odstupa od programa, \u201esve sa svim\u201c reaguje. Osim toga, sa tim novim\u00a0 nau\u010dnim\u00a0 otkri\u0107ima, javljaju se razna\u00a0 eti\u010dka pitanja i\u00a0 dileme.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Stara je istina: istra\u017eivanje je uvek na putu, nikada do cilja. Osim toga, prirodne nauke, ma koliko njihovi rezultati bili fascinatni, nemaju snagu da stvore novi pogled na svet.Ali, imaju snagu, zahvaljuju\u0107i pre svega onima koji poseduju mo\u0107 a \u010diji su geni \u201epodudarni sa genima u banani\u201c, da ugu\u0161e nove poglede na svet. \u010cak, kako je pokazalo\u00a0 istorijsko iskustvo, da nastane situacija koja omogu\u0107ava da\u00a0 stanovi\u0161e smrti zadobije premo\u0107 nad\u00a0 stanovi\u0161tem \u017eivota.<br \/>\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ako odgonetka jezika \u017eivota doprinese \u017eivotnom napretku, onda se od ovih\u00a0 novih istra\u017eivanja mo\u017ee o\u010dekivati da\u00a0 postanu\u00a0 izvor nove nade i sre\u0107e ljudi na na\u0161oj\u00a0 planeti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Profesor Stanford univerziteta u Kaliforniji Dru Endi (1970), poku\u0161a\u0107e da odgonetne jezik \u017eivota&#8230; <span style=\"color:#777\"> . . . <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[46,3,45,6],"tags":[132,130,58,131],"class_list":["post-938","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-dr-r-djuric","category-profesori","category-sociologija","category-teme","tag-etika","tag-jezik","tag-nauka","tag-zivot","odd"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=938"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/938\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":943,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/938\/revisions\/943"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.uskolavrsac.edu.rs\/blog\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}