Deset koraka ka mentalnom zdravlju

Predstavljamo Vam deset jednostavnih i zanimljivih koraka za očuvanje svog mentalnog zdravlja: 

  1. Prihvatite sebe onakvim kakvi ste – Naša uverenja, poreklo, kultura, religija, pol i životno iskustvo čini nas onakvim kakvi smo. Svako ima pravo da bude poštovan, uključujući i Vas. 
  2. Razgovarajte o tome – Većina ljudi se oseća otuđenim i preopterećenim svojim problemima. Ponekad, pomaže ako o tome razgovarate i podelite svoja osećanja sa nekim. 
  3. Družite se sa prijateljima (negujte prijateljstva) – Ne morate uvek da budete jaki i da se sami borite. Prijatelji su važni, posebno u teškim vremenima. Negujte prijateljstvo. 
  4. Uključite se u zajednicu – Upoznavanje novih ljudi i uključivanje u zajednicu može da učini mnogo – i za Vas i za druge. 
  5. Budite aktivni – Redovno vežbanje može da pomogne ako ste depresivni ili nervozni. To Vam takođe daje više energije. Pronađite nešto u čemu uživate: sport, plivanje, šetnja, ples ili vožnja bicikla. 
  6. Umereno uzimajte alkohol – Ukoliko problem rešavate uzimanjem alkohola samo ćete stvari učiniti još gorim. Najbolje je da u alkoholu budete umereni. Ne opijajte se! Ako imate problema sa alkoholom obratite se lekaru. 
  7. Naučite nešto novo – Bilo da je to zadovoljstvo, prijateljstvo ili prilika za promenu posla – povećaće se vaše samopouzdanje. 
  8. Učinite nešto kreativno – Bavljenje kreativnim aktivnostima pomaže ako ste nervozni ili u depresiji. To Vam pomaže da povratite poljuljano samopouzdanje. Muzika, pisanje, čitanje poezije, slikanje/crtanje ili kuvanje – pronađite nešto u čemu uživate. 
  9. Opustite se – Pronađite vreme samo za sebe. Uključite u Vaš dan stvari koje Vas ispunjavaju: čitanje, slušanje muzike, sviranje ili meditacija – sve u čemu uživate i što Vas relaksira. 
  10. Obratite se za pomoć – Znajte da je svakome ponekda potrebna pomoć. Nije sramota tražiti pomoć, čak i ako Vam je neprijatno zbog toga. Obratite se prijateljima, roditeljima, lekaru…

                              Nastavite da koračate…

LITERATURA: Korišćen je materijal Svetske asocijacije za mentalno zdravlje (Healt Education Authority).          Preuzeto iz: Ćuk, M., Živković, D. & Korać-Mandić, D. (ur)., (2009), Mentalno zdravlje, Novosadski humanitarni centar, Novi Sad.

Filmovi o mentalnom zdravlju

 Velika lubenica

            (Il Grande Cocomero, Italija, 1993, 106 min).
            Režija: Frančeska Arkibuđi (Franceska Archibugi).
            Uloge: Serđo Kastelito (Sergio Castellitto), Ana Galiena (Anna Galiena) i Alesia Fugardi ( Alessia Fugardi)…
            Film je inspirisan iskustvom Marka Lombarda Radičea, eksperimentalnog neuropsihijatra za inovativne terapije u lečenju psiholoških smetnji maloletnih osoba. Valentina, dvanaestogodišnjakinja koju zovu Pipi, posle epileptičnog napada biva smeštena na neuropsihijatriju, dečje odeljenje. Arturo, mladi psihijatar, prima devojčicu na lečenje u pokušaju da je vrati u normalno stanje i da je dovede do izlečenja, do otkrića „velike lubenice“ (il grande cocomero), do bolje budućnosti o kojoj je toliko sanjao i protagonista poznatog stripa „Peanuts“. Film je nagrađen prestižnom nagradom David di Donatello za najbolji film, za najboljeg glumca (Serđo Kastelito), kao i za najbolji scenario (Frančeska Arkibuđi).

 Posebna tišina

            (Un Silenzio Particolare, Italija, 2004, 74 min)
            Dokumentarni film  
            Režija: Stefano Ruli (Stefano Rulli).
            Uloge: Mateo Ruli (Matteo Rulli), Stefano Ruli (Stefano Rulli) i Klara Sereni (Clara Sereni)…

            Priča o Mateu, koji ima psihičkih smetnji, o njegovim roditeljima, Klari i Stefanu, i o njihovoj odluci da otvore agroturizam Grad sunca, grad u kome svako nalazi mesto za sebe, u kome svi imaju prava da borave i žive. Od slika malog Matea sve do otvaranja projekta njegovih roditelja, radnja oslikava teško životno iskustvo, u znaku teških odluka, zadovoljstava i patnje. Nagrade i festivali:  David di Donatello 2005. najbolji dokumentarac,  Italian National Syndicate of Film Journalists 2006. – posebno priznanje, ancouver International Film Festival, 2005.-najbolji dokumentarni film, Venice Film Festival, 2004. FEDIC Award.

Eho 

            (Srbija, 2007, 65 min)
            Dokumentarni film
            Ideja i scenario: Ivana Lalić
            Režija: Marko Popović
            Producent: Lazar Lalić

            Film prikazuje srpko društvo i državu danas kroz prizmu jedne specifične institucije – psihijatrijske bolnice ,,Dr Laza Lazarević”. Naime, krajem 20. veka, ljudi u Srbiji suočeni su sa velikom društvenom i ekonomskom krizom, raspadom države, ratovima. Sve to ostavilo je dubok trag na psihofizičko zdravlje naroda. Film “Eho” pokušava da pokaže da je u takvom vremenu, u kojem su sve vrednosti dovedene u pitanje, i u kojem za običnog čoveka normalan život staje, veoma teško odgovoriti šta je zdravo, a šta bolesno. Da li su bolesni ljudi koji se nalaze u psihijatrijskoj bolnici, ili kreatori naše društvene i političke stvarnosti? Film prati grupu od nekoliko psihijatrijskih bolesnica i njihovo viđenje sveta, odnosa, emocija, kao i njihovu borbu da se uključe u društveno prihvaćeno poimanje realnosti, koja je u Srbiji 2007. godine nestabilna i poremećena. Paralelno sa ovom dimenzijom, u filmu se vidi i kako pacijentkinje formiraju sopstveni svet unutar same bolnice ,,Dr Laza Lazarević’’ kroz pripremanje jedne pozorišne predstave i njeno izvođenje pred celom bolnicom i gostima.

 Ključevi od kuće 

            (Le Chiavi Di Casa, Italija, 2004, 105 min)
            Režija: Đani Amelio (Gianni Amelio).
            Uloge: Kim Rosi Stuart (Kim Rossi Stuart), Šarlot Rempling (Charlotte Rampling), Andrea Rosi (Andrea Rossi), Ala Faerovič (Alla Faerovich) i Pjerfrančesko Favino (Pierfrancesco Favino)…

            Đani je izgubio suprugu na porođaju. On odbija svoje dete koje se rodilo s invaliditetom. Sada mu se vraća i vodi ga u Nemačku na pregled kod specijalista.

Put i boravak u Nemačkoj im ostavljaju prostora za bolje upoznavanje i bolje međusobno razumevanje. Đani uviđa koliko je sin Paolo preosetljiv. Jedna od poruka filma ogleda se i u rečima Šarlote Rempling Činilo mi se kao da se stidite svog sina. Nije sramota voleti nekog ko nam ne pruža nikakvu sigurnost. Možda je to suština prave ljubavi. Film je snimljen po knjizi Đuzepea Pontiđea, Dvaput rođeni.

Kasnimo, Ivo

            (Ivo Il Tardivo, Italija, 1995, 105 min)
            Režija: Alesandro Benvenuti (Alessandro Benvenuti).
            Uloge: Alesandro Benvenuti (Alessandro Benvenuti), Frančeska Neri (Francesca Neri), David Bekini (Davide Bechini), Luka Fađoli (Luca Fagioli), Frančesko Kazale (Francesco Casale)…

            Pošto je izašao iz duševne bolnice, četrdesetogodišnjak Ivo vraća se sam u napuštenu roditeljsku kuću, zaljubljuje se u Saru, psihijatra, i pravi brdo problema. Uspeva da iskoristi svoj prirodni talenat za slikanje i sastavljanje rebusa, sprijateljuje se s kvaretetom još četvorice ludaka. Izrađuje prelepe murale za školske posete meštana. Psihička bolest viđena kao neka vrsta normalne ekscentričnosti. Ova neobična, zabavna, bolna komedija s bajkovitom dinamikom otvorena je za nova tumačenja.

  

Osmi dan 

                        (Le huitième jour, Francuska, 1996, 112 min)
                        Režija: Jaco van Dormael.
                        Scenario:  Jaco van Dormael.
                        Uloge: Pascal Duquenne, Daniel Auteuil, Miou-Miou…

                        Džordž (Pascal Duquenne) ima Daunov sindrom i živi u mentalnoj instituciji. Hari (Daniel Auteuil) je biznismen koji drži predavanja mladim, uspešnim biznismenima. On je prodavac koji radi za veliku korporaciju u kojoj ostvaruje izuzetan uspeh, ali njegov privatni život trpi zbog toga. Supruga mu je frustrirana zbog toga što on zanemaruje porodicu, pa je odlučila da se razvede i sa sobom odvodi njihovo dvoje dece. Ovog vikenda mu deca dolaze u posetu, ali budući da je on jako zauzet poslom, zaboraviće da ih pokupi na železničkoj stanici. Sada više ni žena ni deca ne žele da ga vide, pa on tako besan seda u kola da se provoza. Za dlaku je izbegao da zgazi Džordža, koji je pobegao iz mentalne ustanove jer su svi otišli negde sa svojim porodicama, sem njega koji nije imao sa kim da ode jer mu je majka umrla. Hari pokušava da se otarasi Džordža, ali Džordž ne želi da napusti svog novog prijatelja. Na kraju će se među njima stvoriti jedan poseban odnos, jedno lepo prijateljstvo koje će Harija učiniti boljim čovekom.

Izvori:  http://www.creemaginet.com/sajt/neverovatne-price-neprimetnih-zivota-i-pametnik-u-dksg i http://www.caritas.rs/mentalno-zdravlje-7.html,

Neka pitanja mentalnog zdravlja

Prilog studenata Istorijski razvoj primarne prevencije, Bojan Kiš, Jovana Ložajić, Sladjana Kolarik i Sanja Živković.

Kako (na)pisati članak – II deo

Kada je u pitanju pisanje teksta primetićete da su ikonice iznad „belog papira“ veoma slične (ili iste) kao u programu Word, tako da njihova upotreba vama nije strana (I godina studija – Informatički praktikum). Kada prislonite kursor miša pojavljuje vam se i kratko objašnjenje, što takodje olakšava upotrebu. Ako, ipak, bude bilo nedoumica, koristite komentare i putem njih postavljajte pitanja.

Ono što je novo i na šta ću posebno obratiti pažnju su ikonice za ubacivanje „sadržaja“ – slike, zvučni i video zapisi ili datoteka npr. u PDF ili ZIP formatu. Pažnju ću posvetiti i umetanju veza tzv. linkova u tekst.

Kliknite na dugme „Dodaj sliku“, zatim na „Izaberi datoteke“ i izaberite sliku ili slike (sa vašeg računara) koje želite da dodate u vaš tekst. Sačekajte da se slika prebaci u bazu sajta (mesto gde se smeštaju svi sadržaji koje napišete ili „aploudujete“ – upload). Kada je ovo gotovo (trudite se da slike ne budu velike, u visokoj rezoluciji…) odaberite dugme „Umetni u članak“ (ako želite probajte i ostala podešavanja – natpis, poravnanje levo, desno…).
Postupak je veoma sličan i za ostale (već navedene) sadržaje.

Kada želite da postavite link – vezu ka drugim sadržajima na istom ili drugom sajtu, koristite dugme „Umetni/uredi vezu“. Prvi korak je da napišete i obeležite (selektujete) odredjenu reč (na slici – ikonice), sada možete da koristite ovo dugme.

Pojaviće se prozor (kao na slici) i tada u „Link URL“ upišite adresu izvora tako što je prepišete ili kopirate iz adresne linije vašeg Internet brauzera (browser) – Mozila Firefox, Internet Explorer…
U izboru „Target“ birate da li želite da se navedeni link otvori u vašem tekućem prozoru (Open in this window / frame) ili u potpuno novom (Open in new window (_blank)) što je preporučljivo!
Nakon izbora potvrdite sa „Ubaci“. Nakon ovoga možete u „Pregled“ (pogledaj prethodni članak) proveriti da li link – veza funkcioniše tj. da li dobijate klikom na odabranu reč vezu sa željenim izvorom.

Sva ostala pitanja postavite u komentarima, problemi ili greške koje se budu ponavljale biće eventualno objašnjene u posebnom (novom) članku.

Kako (na)pisati članak – I deo

Prvo: predložio bih vam da posetite Internet adresu http://www.blog.rs/, to je mesto slobodno da svako kreira i piše svoj blog. Ovde možete videti koliko je različitih tema moguće razmatrati na blogu, kakvi su prateći sadržaji, kako se koriste linkovi, kako su poznate priče ispričane na drugi (manje ili više originalan) način, kako se privlači pažnja čitalaca…

Drugo: posetite (ako već niste) Vikipediju, posebno obratite pažnju kako je gotovo svaka rečenica povezana (linkovana) sa drugim pojmovima npr: „Pedagogija je poput drugih društvenih nauka, a možda i više od njih, prolazila kroz sve etape društvenog razvitka buržoazije.“ Ne treba preterivati, ali treba koristiti povezivanje (što će biti objašnjeno u narednom članku) sa izvorima informacija.

A sada, kliknite na meniju (prva linija, druga stavka – obavezno je da ste prijavljeni) „Dodaj novo – Članak„.

U prostoru gde se nalazi kursor piše (bledim slovima) „Unesite naslov ovde„, pa tako i učinite (Preporuka: neka naslovi budu kratki 3 – 5 reči).
Ispod niza ikonica (što će vas podsetiti na Word) nalazi se prostor za ispisivanje teksta – korišćenju ovog prostora biće posvećen poseban članak.
Ispod ovog dela je „Odlomak“ – pokušajte u jednoj, maksimalno dve rečenice, da opišete o čemu se radi u vašem članku (kao podnaslov u novinskim člancima).

Desna kolona:

Sačuvaj nacrt“ – možete pisati svoj tekst, ali ga ne morate završiti, sačuvajte ga, pa kasnije nastavite.
Pregled“ – pogledajte kako vaš članak izgleda (tj. kako će izgledati po objavljivanju).
Predaj na pregled“ – malo nezgrapno nakon prethodnog objašnjenja, bolje bi možda bilo „Predaj na odobrenje“, pošto se klikom na ovo dugme vaš članak dostavlja administratoru, kako bi on dozvolio njegovo objavljivanje. (Na ovo dugme treba kliknuti, kada ste sigurni da je članak gotov i spreman za objavljivanje.)

Kategorije“ – VEOMA VAŽNO, meni koji se nalazi u gornjem desnom uglu bloga funkcioniše na principu kategorija, kada je odabrano u kategoriji „predmeti“ pojavljuje se odredjeni predmet, kada je odabrano studenti pojavljuje se kategorija studenti i imena studenata koji su objavili članak… Znači, treba obeležiti kategoriju kojoj pripadate (studenti, profesori…) zatim svoje ime, tema o kojoj pišete i td. (u početku će biti moj zadatak da ovo eventualno korigujem, a kasnije ćete se izveštiti).
Oznake članka“  – tzv. tagovi, su reči koje se najčešće nalaze u vašem članku i koje opet u izvesnoj meri mogu biti informacija o tome „o čemu se radi“ tj. da li nastaviti čitanje, a koriste se i za pretraživanje.

U levoj koloni se nalazi dugme „Članci“, gde možete dobiti spisak svih vaših članaka, kako biste ih eventualno ispravili, nastavili pisanje (nacrt) ili započeli novi.

Registracija(2), prijava i prva uputstva

O načinu kako se registrovati pisao sam u članku Registracija, pa se možete podsetiti neophodnih koraka, kako biste stigli do prijave tj. prijavljivanja na blog što je preduslov za izradu članaka (tekstova).

Kada pokrenete blog u desnoj koloni se nalazi box PRIJAVA i tekst Login na koji treba kliknuti. Pojaviće vam se pop-up prozor u koji treba upisati svoje podatke „Username:“ – korisničko ime i Lozinku. VAŽNO: Ako vam je lozinka dodeljena (od strane administratora sajta) neophodno je da je odmah promenite kako biste bili zaštićeni od neovlašćenog pristupa. (Ako ne koristite sopstveni računar NIKADA nemojte obeležavati polje „Zapamti me“).

Promena lozinke: Nakon prijave u prvom redu pojavila se linija u kojoj je prva stavka vaše korisničko ime, postavite kursor (miša) na to polje i kliknite na „Uredi moj profil“. Na novom ekranu možete menjati više parametara, ali je najbolje da ništa ne menjate (eventualno ako su greškom administratora pogrešno upisani vaši lični podaci, izmenite ih). U dnu strane upišite dva puta novu lozinku i promenu potvrdite klikom na dugme „Ažuriraj profil“. Kliknite na naziv bloga (Inovativne metode) u gornjem levom uglu.

U istom meniju (prvi natpis u prvom redu – korisničko ime) pokušajte da se odjavite („Odjava“) i ponovo, kao u gore opisanom postupku, prijavite sa novom lozinkom. Ako postoji problem obratite se na mejl adresu admin@uskolavrsac.in.rs.

Kako odabrati temu?

Prva i veoma važna stvar da bi vaš blog zadržao čitaoce je adekvatan odabir teme. U našem slučaju važno je da tema bude adekvatna konceptu obrazovnog bloga, kakav ovde pokušavamo da napravimo. Svakako i ovde je neophodno zadržati čitaoce (studente) i pružiti im nove i zanimljive informacije koje će im pomoći u izradi seminarskih radova, pripremi prezentacija, učenju i uopšteno rečeno  – sticanju novih znanja i proširivanju postojećih.

Naslov samog bloga je „Inovativne metode“, što se jednim delom odnosi na primenu Internet tehnologije u postupku obrazovanja, ali bi bilo veoma dobro kada bi i vaše teme bile „inovativne“, tačnije kada bi pružile neki novi, zanimljiv i originalan pristup izučavanju i prezentaciji informacija koje deluju „poznato“. Dakle, teme koje inače studenti obradjuju kroz gradivo Visoke škole vam može biti polazna osnova, ali biste morali da pronadjete (na Internetu ili u literaturi) primere i slučajeve koji su zanimljivi i koji uglavnom naginju ka već pomenutom „proširivanju“ znanja. Podsetiću vas da to mogu biti primeri koji potkrepljuju znanja koja su deo  proučavane teorije, ali i prakse. Ako npr. posmatrate muzičko, možete se baviti dečijim pesmama, ali i njihovim rokenrol obradama. U oblasti fizičkog vaspitanja možete se baviti akcijama koje pokreću raznorodna udruženja sa ciljem da se deca „pokrenu“. Ako je u pitanju strani (npr. engleski) jezik, tema mogu biti novi „kompjuterski“ izrazi koje deca prihvataju kroz igrice ili uopšte upotrebu računara. Vezano za kompjutere, tu je i likovno obrazovanje, onosno, programi koji omogućuju likovno izražavanje dece. Potrebno je upotrebiti u izvesnoj meri i maštu, kako biste došli do pogodne teme koju možete uspešno obraditi.

Konačno, potrudite se da tema bude dovoljno „široka“, kako bi imali o čemu da pišete.

Šta je blog?

Najčešće blog predstavlja lični dnevnik na Internetu dostupan svima. Medjutim blog je i mnogo više. Najiscrpniji (dostupan) izvor po ovom pitanju je besplatna e-knjiga koju možete naći na sledećoj Internet adresi: http://www.draganvaragic.com/blog-osnove/ (pokrenite kasnije, a prethodno pri dnu ovoga teksta potražite napomene o tome kako i koliko čitati ovu knjigu).

Činjenica je, da je rad Dragana Varagića, autora ove knjige, bio inicijalna ideja i za pokretanje ovog bloga i primene u nastavi predmeta Računari u vaspitno – obrazovnom radu. Na adresi http://www.draganvaragic.com/blog/1-blogovi-studenata-viser-toshiba-nagrad/ možete videti da je gospodin Varagić uključio svoje studente u blogovanje što je takodje ideja ovog bloga. (Svojim studentima za sada ne mogu da obećam nagrade, osim u vidu lepih i visokih ocena).

Ali, sada da vidimo kako ja vidim ovaj blog, kako će studenti biti uključeni u rad i šta ih očekuje.

Blog na kojem se upravo nalazite trebalo bi da posluži pre svega kao vid obuke za korišćenje Interneta u cilju uspostavljanja bolje komunikacije izmedju profesora i studenata. Kako? – u jednom od narednih tekstova.
Ova aktivnost takodje teži da bude način da studenti na novi i zanimljiv način steknu nova znanja, ali i da ih prezentuju drugima, a da se u izvesnoj meri kroz komentare tekstova (članaka) izvrši eventualna korekcija napisanog  ili stečena znanja još više prošire navodjenjem novih činjenica i/ili izvora.
Studentima je ponudjen izbor, svako može da bude „bloger“, ali može da ispuni svoje obaveze i izradom prezentacije i seminarskog rada. „Studente – blogere“ očekuje, po mom mišljenju, mnogo zanimljivije proleće.

Kako ovaj tekst ne bi postao dug, dosadan i nerazumljiv, nabrojaću samo par koraka koje mogu da očekuju aktivni učesnici:

1. Postupak u kojem će biti registrovani i uvod u prijavljivanje, izmenu lozinke i td. Izbor teme.
2. Obuka (korak po korak, uz očekivane komentare i zahteve od strane studenata) i izrada prvih tekstova (članaka).
3. Osamostaljivanje i produkcija dovoljnog broja članaka.

Srećno!

Napomena u vezi korišćenja navedene e-knjige sa početka teksta:

Pročitajte prvih 10-ak strana, zapamtite ili zapišite sve što vam nije jasno i o čemu bismo mogli da razgovaramo i pošaljite komentare na ovaj tekst i navedenu knjigu već sada (nisu vam potrebna korisnička imena, lozinke i td.) prateći uputstva u dnu strane – komentari…

Računari u v-o radu

Ovaj tekst daje osnovna uputstva studentima koji su izabrali Računare u vaspitno – obrazovnom radu kao izborni predmet u VI semestru.

Studentska aktivnost u okviru ovog predmeta zahteva aktivne konsultacije sa predavačima, ali i studentima, rad u informatičkom kabinetu, samostalan rad van škole i blagovremeno prezentovanje postignutog.

Rezultat pohadjanja ovog predmeta mogu biti dva „proizvoda“:
1. Prezentacija i seminarski rad ili
2. Niz tekstova objavljenih na ovom blogu.

Tema prezentacije, seminarskog rada i tekstova (objavljenih na blogu) mora biti u vezi sa sadržajima koji se inače izučavaju u okviru nastavnog plana naše škole. Tema bi trebalo da bude atraktivna, zanimljivo „obradjena“ i što šire posmatrana.

Osnovni obrazac kako će biti ocenjivan studentski praktičan rad (u bodovima):

Šta se ocenjuje poena
Sadržaj 20
Forma 10
Pismenost 10
Izvori 10
Rok 10
Prezentacija 30
Ostalo (prisustvo, odnos, izbor aktivnosti…) 10
Ukupno  100

Sadržaj, odnosno tema mora biti dobro odabrana (u dogovoru sa predavačem ili predavačima).
Forma u prezentaciji mora poštovati pravila data u uputstvu za izradu prezentacija, u seminarskom radu moraju se poštovati pravila data u prezentaciji pod nazivom „Seminarski rad“ i pravila o izradi diplomskog rada koja su data na kraju studentskog Informatora, dok će o formi tekstova na blogu biti više reči upravo na ovom blogu.
Pismenost se posebno odnosi na obaveznu upotrebu naših slova u tekstovima „čćšž“ što se često pojavljuje kao nedostatak u radovima, ali i na sva opštevažeća pravila pismenosti.
Korišćena literatura u prezentaciji i seminarskom radu mora biti relevantna i preporuka je da bude konsultovano što više adekvatnih izvora. Prilikom izrade tekstova na blogu neophodno je vršiti linkovanje, tj. povezivanje sa drugim sajtovima kao izvorima informacija.
Rok podrazumeva da su vaše obaveze ispunjene do završetka VI semestra.
Prezentacija je usmeni deo ispita, odnosno trenutak kada vaš rad biva publikovan.
Ostalo je merljiva, ali u izvesnoj meri i subjektivna ocena vašeg rada.

Registracija

Ovaj blog može da čita svako.
Da biste nešto napisali ili komentarisali neophodno je da budete registrovani.
Registracija je trenutno omogućena samo profesorima i studentima Visoke škole.
Registracija je moguća putem obrasca dostupnog u školi u terminu konsultacija za predmet Računari u v-o radu (četvrtkom od 9:00h do 11:00h) ili ponedeljkom u terminu vežbi od 09:00h do 12:00h.
Registracija je moguća (studentima, uz adekvatno objašnjenje) i putem mejl adrese admin@uskolavrsac.in.rs, kada je neophodno dostaviti ime, prezime, broj indeksa, korisničko ime.