Konflikti predstavljaju normalnu pojavu u društvu koje poštuje različitosti među ljudima, njihovu individualnost, identitet i ličnost. Konflikt je znak da se sagovornici međusobno slušaju i utiču jedno na drugog, tj. znak kvalitetnog razgovora koji nam pomaže da stvorimo sopstveno mišljenje i stavove. Konflikt ne bi trebalo izbegavati i potiskivati jer će to dovesti do pojačane razdražljivosti, međusobne netrpeljivosti, slabe saradnje, a utrošiće i velike količine naše psihičke energije, te ćemo postati umorni, a moguće su i posledice na psihosomatskom planu.
Zato je važno na konflikt gledati kao na nešto korisno, a ne štetno, jer nam pomaže da uočimo problem i brže pronađemo rešenje. Konflikt aktivira naš mozak, podiže adrenalin, zahteva određeni napor. Kroz konflikt mi spoznajemo i sami sebe, ponekad razbijamo iluziju koju imamo o nama, čine nas realnijima. Dolazi do promena, jer najčešće tek nakon konflikata menjamo stavove, ponašanje i navike…
Po efektima do kojih dovode, konflikti se mogu podeliti na funkcionalne (dovode do konstruktivnih promena u odnosima među pojedincima, grupama, povećavaju efikasnost i sl) i nefunkcionalne (dovode do stagnacije, pogoršanja odnosa, nasilja i sl). Svaki konflikt ima potencijal da bude funkcionalan ili ne, a šta će biti zavisi pre svega od stavova i reakcija učesnika u konfliktu. Važno je imati na umu da u svakoj konfliktnoj situaciji imamo mogućnost da biramo kojim ćemo putem krenuti. Uspehom se zato može smatrati konstruktivni postupak sa konfliktom. Problem nije u konfliktima, već u načinu njihovog rešavanja. Život bez konflikata i rasprava nije moguć, ali je moguće učenje veštine uspešnog i humanog postupanja u konfliktnoj situaciji među ljudima, odnosno, sticanje komunikacijskih veština.
Leave a Reply